Koncentracijski logor Jadovno
Logor Jadovno bio je koncentracijski logor u dolini Velebita, zapadno od Gospića, kojeg su 1941. vodile ustaše tijekom NDH.[1] Služio je kao mjesto za istrebljenje "nepoželjnih osoba". Broj žrtava je nepoznat, iako neki navode između 30.000 i 40.000 ljudi,[2] uglavnom Srba, Roma, Židova i Hrvata. U njemu je ubijeno i mnogo komunista iz Zagreba: jedna od žrtava bio je i Milan Bakić Baja, komunist srpskog podrijetla. Političar Vladimir Malančec također je bio u Jadovnom i jedva preživio.
Logor je djelovao od 11. travnja do 25. kolovoza 1941. godine po nalogu Eugena Dide Kvaternika. Logorski sustav sačinjavali su 'Žuta kuća', odnosno tadašnji geriht – zatvor u Gospiću, logor na Velebitu i logor Slano na otoku Pagu. U logoru, koji je izradilo nekoliko stotina mladih Židova iz Zagreba, završili su brojni konvoji koji su vlakovima stizali iz cijele Hrvatske i dalje pješice na Velebit. Samo su rijetki preživjeli dolazak u Gospić i na Velebit.[3] Cijela priča okončana je potkraj kolovoza 1941. godine kada su talijanske snage okupirale i tzv. Drugu zonu, dakle teritorij u dalmatinskom zaleđu i Lici u kojem je do tada NDH imala civilnu i vojnu vlast. Ustaške postrojbe morale su se povući sa svih lokacija na kojima je djelovao spomenuti logorski sustav.[4] Bio je to jedan od tragičnih događaja vladavine mržnje tijekom brutalne diktature ustaša na tim područjima.
Komemoracije uredi
1991. dogodilo se rušenje spomenika u Čačića docu. Od tada se odvijaju komemoracije u znak sjećanja kako bi se odala počast stradalim ljudima. “Danom sjećanja” proglašen je 24. lipnja, jer se smatra da je tog dana 1941. godine “tvornica smrti” s obje strane mitske planine dobila svoje konačne dimenzije.
16. lipnja 2009., hrvatski predsjednik Stjepan Mesić sudjelovao je na komemoraciji žrtvama logora Jadovno zajedno sa četristotinjak uzvanika te ponovio da se na te žrtve ne smije zaboraviti. Predsjednica SAABRH Vesna Čulinović Konstantinović rekla je da Jadovno jedan od najstrašnijih ustaških logora u kojemu je, u samo nekoliko mjeseci, poubijano nekoliko desetaka tisuća nevinih ljudi.[5]
26. lipnja 2010., novi hrvatski predsjednik Ivo Josipović također je prisustvovao komemoraciji žrtvama. U komemoraciji su sudjelovali i Mirko Mećava, Ognjen Kraus te Milorad Pupovac.[6] Josipović je simbolično položio svijeću na mjesto nekadašnjeg logora te održao govor: "U tim je logorima ubijeno između 30 i 40 tisuća ljudi, a hrvatski antifašizam i partizanska borba temelj su hrvatske državnosti. Suvremeni nastavak te borbe bio je pravedan i obrambeni Domovinski rat što je dovelo do uspostave samostalne i demokratske Hrvatske...Inzistiram da se zaboravljeni spomenici zločina obnove."[7][8]
Poveznice uredi
Izvori uredi
- ↑ Hajo Funke, Alexander Rhotert - Unter unseren Augen: ethnische Reinheit str. 37
- ↑ JADOVNO Ivo Josipović: Previše je porušenih spomenika, Slobodna Dalmacija, 26-08-2010.
- ↑ Posjet nekadašnjem ustaškom logoru Jadovno Arhivirano 2015-06-27 na Wayback Machine-u, Dalje.com, 30-10-2008.
- ↑ Zaboravljeno Jadovno, Slobodna Dalmacija, 19-06-2010.
- ↑ Održana komemoracija žrtvama logora Jadovno, ezadar, 14-06-2009.
- ↑ Josipović: Ustaše su Jadovno pretvorile u pokretnu vrpcu smrti Arhivirano 2010-06-30 na Wayback Machine-u, Novi list, 26-06-2010.
- ↑ Josipović u Jadovnom: Obnovit ćemo sve naše spomenike, Večernji list, 26-06-2010.
- ↑ Josipović: Inzistiram da se zaboravljeni spomenici ustaških zločina obnove Arhivirano 2010-06-28 na Wayback Machine-u, Jutarnji list
