Feministička ekonomija

Feminizam

Koncepti
Pokret  Teorija
Filmska teorija  Ekonomija
Feministička seksologija
Ženska prava
Profeminizam
Antifeminizam


Historija
Ženska historija
Feministička historija
Historija feminizma


Pravo glasa
Žensko pravo glasa
Kronologija  Sufražetkinja
Novi Zeland  U.K.  SAD


Valovi feminizma
Prvi  Drugi  Treći


Pod-tipovi


Prema državi ili regiji


Popis
Feministkinje  Literatura
Teme

 p  r  u 

Feministička ekonomija je naziv za novu granu, odnosno pravac ekonomije koja nastoji koristiti feminističku perspektivu i/li dati feminističku kritiku tradicionane ekonomije. Studije pod ovim nazivom su često interdisciplinarne, kritičke ili heterodoksne. One sadržavaju rasprave o odnosu feminizma i ekonomije na više razina: od korištenja tradicionalnih ekonomskih metoda na neistražena "ženska" područja, preko pitanja kako tradicionalna ekonomija gleda reproduktivni sektor, pa sve do duboko filozofske kritike ekonomske epistemologije i metodologije.

Jedno od pitanja na kome inzistiraju feministički ekoomisti jest nastojanje da se istraži kako Bruto domaći proizvod (BDP) adekvatno ne mjeri neplaćeni rad koji uglavnom čine žene, kao što su kućanski poslovi, briga o djeci i starijima.[1] Time se kritizira podjela na dominantan stav u mainstream ekonomiji koji prepoznaje produktivnu vrijednost plaćenog rada dok neplaćenom ženskom radu pripisuje tek reproduktivnu ulogu održavanje obitelji i postojećeg društvenog agregatnog stanja bez da prepoznaje njegov produktivni dio.[2] S obzirom da je najveći dio ženskih poslova nevidljiv, feministički ekonomisti tvrde da neke od mjera čiji je cilj povećanje BDP-a mogu, u stvari, pogoršati i osiromašiti žene, iako je namjera bila povećati opći prosperitet. Tako se tvrdi da bi, na primjer, otvaranje državnih šuma u Himalajama za komercijalnu eksploataciju moglo povećati indijski BDP, ali žene koje prikupljaju gorivo u šumi za kuhanje mogu doći u težak položaj.

Vanjske veze uredi

Reference uredi

  1. Waring, Marilyn, If Women Counted: A New Feminist Economics,San Francisco: Harper & Row, 1988.
  2. Marija Babović (2020). „Ko plaća cenu neplaćenog kućnog rada i kako se prema tom pitanju odnose evropska i domaća levica?”. Antropologija (časopis) 20 (1-2): 133–152.