Dalarna (grofovija)
Grofovija Dalarna nekad zvana Dalecarlia je jedna od 21 grofovije (švedski: Dalarna län) na koji je Švedska administrativno podjeljena.
Grofovija Dalarna
Dalarna län | |
|---|---|
| |
| U sastavu | Švedske |
| Upravni oblik | grofovija |
| Glavni grad | Falun |
| guverner | Maria Norrfalk |
| Površina | 30404 km² |
| Stanovništvo | 277.047 |
| Gustoća | 9 stanovnika na km² |
| Web stranica | |
Geografske karakteristike uredi
Dalarna je svojom površinom od 30,404 km²[1] u kojoj živi 277 047 stanovnika[1] je srednje velika švedska grofovija.
Dalarna se proteže od norveške granice na zapadu gotovo do grada Gävle, kod Botnijskog zaljeva na istoku.[2]
Valoviti teren Dalarne spušta se s visine od oko 1200 metara na sjeverozapadu na manje od 300 metara na jugoistoku. Gorje ili - Fjäll (kako za zovu Šveđani) je karakteristično neplodno. Ostali dio grofovije je uglavnom je pod šumama.[2] Pritoke rijeke Dalälven izbrazadale su duboke doline na zapadu grofovije; jedna od njih rijeka Österdal, protiče kroz jezero Siljan, jedno od najvećih švedskih jezera.
Velik dio Bergslagena - rudarske regije leži u Grofoviji Dalarna.[2]
Historija uredi
Grofovija Dalarna nastala je 1997. kad je dotadašnja Grofovija Kopparberg preimenovana, administrativni centar je grad Falun.[2] Teren Grofovije Dalarna donekle se poklapa sa historijskom pokrajinom Dalarna iako je ona nešto veća jer uključuje i mali komad Grofovije Gävleborg na sjeverozapadu.[2]
Historijska pokrajina Dalarna je u dva navrata 1434. i 1521. bila od neobične važnosti za zemlju, i to zahvaljujući svom rudnom blagu. Tad su rudnik bakra u Falunu i željezo iz Bergslagena financijski pomogli da se Švedska otrgne od Danske dominacije. Vrhunac švedske moći zbio se u 17. vijeku, a kulminacija tog procesa bili su vojni uspjesi Gustava II Adolfa za Tridesetogodišnjeg rata (1618. - 1648).[2]
Privreda uredi
Kraj oko jezera Siljan je poljoprivredno područje i centar turizma. Bergslagen je jedno od najvećih švedskih rudarskih područja, poznato po velikim depozitima željezne rude, ali i po zlatu, srebru, olovu i bakru.[2]
Eksploatacija drva i uz nju vezana drvoprerađivačka industrija kao i tradicionalana tekstilna industrija su također važni za ekonomiju grofovije. [2]
Izvori uredi
Vanjske veze uredi
Blekinge • Dalarna • Gävleborg • Gotland •
Halland • Jämtland • Jönköping • Kalmar • Kronoberg •
Norrbotten • Örebro • Östergötland • Skåne •
Södermanland • Stockholm • Uppsala • Värmland •
Västerbotten • Västernorrland • Västmanland •
Västra Götaland