Dalarna prevedeno Doline je jedna od 25 švedskih historijskih pokrajina (švedski: landskap) u sredini zemlje, koja danas više nema nikakvu administrativnu funkciju, ali se njeni stanovnici još uvijek identificiraju sa njom.

Dalarna
Pozicija Dalarne na karti Švedske
U sastavu Švedske
Upravni oblik pokrajina
Površina 29086 km²
Stanovništvo 276.505
Gustoća 10 stanovnika na km²

Geografske karakteristike

uredi

Dalarna se prostire u sredini zemlje, od norveške granice na zapadu gotovo do Botnijskog zaljeva na istoku. Graniči sa pokrajinama Härjedalen, Hälsingland, Gästrikland, Västmanland i Värmland. Pokriva teren od 29 086 km²[1] na kom živi 276,505 stanovnika, najveće naselje je Falun.

Danas administrativno pripada pod istoimenu grofoviju Dalarna, koja je nešto manja jer u nju nije uključen i mali komad Grofovije Gävleborg na sjeverozapadu.[2].

Dalarna je pretežno nizinski kraj, ali najviši vrh - Storvätteshågna uz norvešku granicu ima 1204 metara.[1]

Historija

uredi

Nejasno je kad se Dalarna počela odvajati od Västmanlanda, ali je već krajem srednjeg vijeka bila nezavisni entitet. Sve do 1645. sjeverozapadni dijelovi pripadali su Norveškoj. [3]

Dalarna je u dva navrata 1434. i 1521. bila od neobične važnosti za zemlju, i to zahvaljujući svom rudnom blagu. Tad su rudnik bakra u Falunu i željezo iz Bergslagena financijski pomogli da se Švedska otrgne od Danske dominacije. [2]

Privreda

uredi

Dalarna je prije svega rudarski kraj tu se nalazi Bergslagen jedno od najvećih švedskih rudarskih područja, poznato po velikim depozitima željezne rude, ali i po zlatu, srebru, olovu i bakru.[2] Pored toga tu je i Falun poznat po eksploataciji bakra još od srednjeg vijeka.[2]

Za ekonomiju grofovije su važni i drvoprerađivačka industrija kao i tradicionalana tekstilna industrija.[2]

Izvori

uredi
  1. 1,0 1,1 Dalarna (švedski). Johmenvisst. Pristupljeno 10. 04. 2015. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Dalarna (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 12. 04. 2015. 
  3. Dalarna och Västmanland (švedski). Tacitus. Pristupljeno 12. 04. 2015. 

Vanjske veze

uredi