Västergötland

Västergötland je jedna od 25 švedskih historijskih pokrajina (švedski: landskap) na jugozapadu zemlje, koja danas više nema nikakvu administrativnu funkciju, ali se njeni stanovnici još uvijek identificiraju sa njom.

Västergötland
Pozicija Västergötlanda na karti Švedske
U sastavu Švedske
Upravni oblik pokrajina
Površina 16676 km²
Stanovništvo 1.238.845
Gustoća 74 stanovnika na km²

Geografske karakteristike

uredi

Västergötland se prostire na jugozapadu zemlje, između jezera Vättern i Vänern. Omeđen pokrajinama Värmland sa sjevera, Närke sa istoka, Småland i Halland na jugu, Bohuslän na zapadu i Dalsland na sjeverozapadu.[1] Pokriva teren od 16 676 km²[2] na kom živi 1,238,845 stanovnika.

Iako samo malim dijelom izlazi na more, kod Göteborga - grada koji je izuzetno značajan za zemlju, jer je on najveća švedska luka i drugi po veličini grad u zemlji.[1]

Danas administrativno podpada pod grofovije Västra Götaland i djelomično Halland, Jönköping i Örebro.[2].

Teren Västergötlanda varira od šumovitih uzvisina na jugu, do brdovitog centra i sjevera[1] gdje leži najviši vrh - Galtåsen visok 361,5 metara.[2]

Privreda

uredi

Poljoprivreda je dominantna u sjevernom dijelu pokrajine, na tim plodnim ravnicama se uglavnom uzgaja raž, pšenica i zob. Industrija je važna za ekonomiju pokrajina, a koncentrirana je oko Göteborga, Boråsa i Vänersborga. Vodeće industrijske grane su brodogradnja, ribarstvo, kamenolomi, šećerane, proizvodnja tekstila, papira, porculan i šibica. [1]

Ostali važni gradovi su Trollhättan, Skara, Mölndal, Lidköping i Skövde.[1]

Izvori

uredi
  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Västergötland (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 18. 04. 2015. 
  2. 2,0 2,1 2,2 Västergötland (švedski). Johmenvisst. Pristupljeno 18. 04. 2015. 

Vanjske veze

uredi