Västra Götaland (grofovija)

Grofovija Västra Götaland (švedski: Västra Götaland län) je jedna od 21 grofovije na koji je Švedska administrativno podjeljena, koja se prostire na jugozapadu zemlje.

Grofovija Västra Götaland
Västra Götaland län
Pozicija Grofovije Västra Götaland na karti Švedske
U sastavu Švedske
Upravni oblik grofovija
Glavni grad Göteborg i Vänersborg
guverner Kristina Alsér
Površina 23956 km²
Stanovništvo 1.580.297
Gustoća 66 stanovnika na km²
Web stranica

Geografske karakteristike uredi

Västra Götaland ima površinu od 23,956 km²[1] u kojoj živi 1,580,297 stanovnika.[1]

Grofovija Västra Götaland graniči na zapadu sa Norveškom i tjesnacem Skagerrak i sjevernim krajičkom Kattegata. Ona se prostire na istok do zapadne obale jezera Vänern na sjeveru i na kraj između jezera Vänern i Vättern na jugu i obuhvaća teren tradicionalnih pokrajina Bohuslän, Dalsland i Västergötland.[2] Raznoliki teren grofovije varira od brdovitog sjevera, ravnica i nizina oko jezera Vänern, do brdovitog terenazapadno i jugozapadno od jezera Vättern, koja ponekad imaju i više od 300 metara pored zapadne obale jezera.[2]

Västra Götaland graniči sa grofovijama Värmland, Örebro, Östergötland, Jönköping i Halland. Administrativni centri grofovije su Göteborg[2] i Vänersborg (sjedište Vijeća grofovije).

Grofovija Västra Götaland formirana je 1998. spajanjem dotadašnjih grofovija Älvsborg, Göteborg, Bohus i Skaraborg.[2]

Najveća rijeka grofovije je Göta älv koja teče od jezera Vättern do Göteborga.[2] Ona je sa svojim velikim padom i brzacima važan izvor energije pa su na njoj podignute brojne hidroelektrane, od kojih je najveća ona kod Trollhättana.[2]

Privreda uredi

Tlo je siromašno u brdovitim područjima, ono je i danas u najvećoj mjeri pod šumama, ali depoziti sa dna drevnog mora - Yoldia, produžetku Baltičkog mora za koje se drži da se prije 7500. pne. pokrivalo taj kraj, vrlo su plodni. Tako da se u tom dijelu uzgaja pšenica, raž i zob, a i stočarstvo je dobro razvijeno (muzne krave).[2]

Industrija grofovije koncentrirana je oko Göteborga i Boråsa, proizvode se automobili, cement šibice i eksploatira kamen.[2]

Brojni primorski gradići duž obale, danas su postali turističke destinacije.

Drevni grad Falköping je u velikoj mjeri pridonio razvoju švedske kulture i zakonodavstva, a Skara koja je bila vjerski centar još od predkršćanskih vremena, bila je sjedište prvog švedskog biskupa od 1015 i važan centar za srednjega vijeka.[2]

Ostali veći gradovi grofovije su Lidköping, Skövde i Vänersborg. [2]

Izvori uredi

  1. 1,0 1,1 „Sweden: Västra Götaland” (engleski). City population. Pristupljeno 17. 04. 2015. 
  2. 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 Västra Götaland (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 17. 04. 2015. 

Vanjske veze uredi