< | 13. vijek | 14. vijek | 15. vijek | >
< | 1290-e | 1300-e | 1310-e | 1320-e | 1330-e | 1340-e | 1350-e | >
<< | < | 1319. | 1320. | 1321. | 1322. | 1323. | 1324. | 1325. | 1326. | 1327. | > | >>

Godina 1323 (MCCCXXIII) bila je redovna godina koja počinje u subotu po julijanskom kalendaru.

1323. po kalendarima
Gregorijanski 1323. (MCCCXXIII)
Ab urbe condita 2076.
Islamski 722–723.
Iranski 701–702.
Hebrejski 5083–5084.
Bizantski 6831–6832.
Koptski 1039–1040.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1378–1379.
Shaka Samvat 1245–1246.
Kali Yuga 4424–4425.
Kineski
Kontinualno 3959–3960.
60 godina Yin Voda Svinja
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11323.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Događaji uredi

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak uredi

 
Stari Vilnius
  • januar - maj - Gediminasova pisma: litavski veliki vojvoda Gediminas obaveštava papu o brutalnosti Teutonskih vitezova, nagoveštava da bi primio kršćanstvo, traži stručnjake od njemačkih gradova, poziva franjevce i dominikance da pošalju fratre i svećenike (nije jasno da li je iskren). Prvi put se spominje Vilnius.
  • februar - Gvelfi i Gibelini: papa Ivan XXII. je stavio Milano Galeazza I Viscontija pod interdikt, protiv njega se okupljaju snage papskih pristalica.
  • 6. 3. - Pariski ugovor: Luj I Flandrijski se odriče pretenzija na Zeeland, čiji se vladar Vilijam I, grof od Hainauta odriče pretenzija na Flandriju.

April/Travanj – Jun/Lipanj uredi

  • 11. 4. - Aragonsko osvajanje Sardinije počinje: Ugone II, vladar Arboree, priklanja se aragonskom vladaru Jaimeu II, kome je papa dao u leno Sardiniju još 1297. Ugone započinje borbe protiv Pisanaca.
  • april - Na carskom saboru u Nirnbergu, Ludwig IV, daje svom sinu Ludwigu Markgrofoviju Brandenburg u leno (do 1351).
  • 19. 4. - Bitka kod Gorgonzole, tj. Trecelle: gvelfi poražavaju Viscontija, ali imaju mnogo više žrtava, ovaj se povlači u Milano.
  • 13. 6. - Aragonska flota od 300 brodova stiže do Sardinije, od poslednjih dana meseca opsedaju Villa di Chiesa/Iglesias na jugozapadu ostrva (do sledećeg februara).
  • jun - Pošto Stefan Dečanski namerava da se oženi Blankom, kćerkom Filipa Tarentskog, papa je uputio pismo Stefanu i odredio legate koji bi priključili srpsku crkvu rimskoj - bez uspeha.[1][2][3]
  • 19. 6. - Gvelfska vojska napada Milano i opseda ga - odustaju 25. 7. zbog zaraze.

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan uredi

 
Sveti Toma Akvinski
  • 18. 7. - Papa Ivan XXII. kanonizira Tomu Akvinskog († 1274).
  • ljeto - Pošto je kralj Karlo I. Robert lišio Ivana Babonića hrvatske banske časti i dao je slavonskom banu Nikoli Omodejevu da umiri hrvatske knezove Nelipiće, ovaj je i krenuo ali mu se u južnoj Slavoniji preprečio Babonić. U okršaju kod Steničnjaka ili Zrinja Omodejev zarobio do 400 konja; zatim ide zajedno sa Babonićem na Hrvatsku.
    • Ban Omodejev je na polju kod Knina okupio sabor hrvatskih knezova i dalmatinskih gradova, nije poznato šta je odlučivano.[4]
  • ljeto - Ugarski kralj Karlo premješta dvor iz Temišvara u Visegrád (do 1408).
  • 3. 8. - Augustin Kažotić, raniji zagrebački biskup, umro kao biskup Lucere u Italiji (beatificiran 1700).
  • 12. 8. - Švedsko-novgorodski ratovi: Nöteborški ili Orehovski mir određuje granicu u današnjoj Finskoj.
  • avgust - Roger Mortimer beži iz Londonske kule, nešto kasnije stiže u Francusku (vratiće se sa vojskom 1326).

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac uredi

  • 9. 10. - Pošto sveti rimski car Ludwig IV. pomaže papine protivnike u Italiji, ovaj poništava njegov izbor za cara - sledećeg marta ga je ekskomunicirao, pošto je odbio sići s trona.
  • oktobar - Engleski vojnici obesili francuskog izaslanika koji je pokušao podići/zauzeti utvrđenje u spornom delu Gaskonje - ranije tokom godine, francuski kralj Charles IV je zahtevao od engleskog Edwarda II da dođe u Pariz i pokloni se za Gaskonju. Dogodine dolazi do kratkog Saint-Sardoskog rata.
  • 16. 10. - Umro Amadeo V. Veliki, knez Savoje, nasleđuje ga sin Edoardo (do 1329).
  • 25. 10. - Na dvoru Vladislava II Nemanjića se pominje župan Vojihna - moguće da se radi o kasnijem kesaru, gospodaru Drame.
 
Ostaci Ostrvice
  • jesen - Rudnik je prešao iz poseda Vladislava Nemanjića u posed Stefana Dečanskog. Vladislavljeve pristalice i jedan dubrovački trgovac se sklanjaju u Ostrvicu (prvi pomen).[6], zbog čega dolazi do spora između Stefana i Dubrovačke republike.[7]
  • 1. 11. - "Sedam trubadura" u Tuluzu osnivaju pesničku akademiju Consistori del Gay Saber, valjda prvo književno društvo na zapadu - od 1694. Académie des Jeux floraux.
  • 11. 11.? - Nakon dve godine upražnjenog trona, Isaija I je novi vaseljenski patrhijarh (do 1332).
  • 12. 11. - U vezi sa franjevačkim učenjem o siromaštvu, papa izdaje bulu Quum inter nonnullos, kojom smatra pogrešnim i heretičnim mišljenje da Isus i njegovi učenici nisu ništa posedovali.
  • novembar - Flamanska buna 1323–1328: u Flandriji počinju seoski neredi zbog loše žetve i velikih davanja.
  • 25. 11. - Umro je Rinčan/Sadr-ud-Din, kašmirski vladar od 1320. koji je prešao u islam.

Kroz godinu uredi

  • Brankovići: Vojvoda Mladen, deda Vuka Brankovića, pominje se kao gospodar Trebinja i Dračevice.[6]
  • Umire bugarski car Đorđe II Terter, plemstvo bira vidinskog despota Mihajla III Šišmana (do 1330); u Vidinu ga nasleđuje brat Belaur.
    • U Bugarskoj je konfuzna situacija, car Andronik III Paleolog zauzima veći deo Trakije, iz drugog pokušaja i Plovdiv; Vojsil zauzima Krnsku despotovinu.
  • Bosanci Stjepana II Kotromanića počinju upadati u Zahumlje. Stjepan se ove godine već naziva gospodarem Usore i Soli,[8] sledeće godine svakako (nekada je pripadala Dragutinu Nemanjiću a sada bi trebalo Vladislavu).
  • Dogovoren je brak Stjepana II i Elizabete Pjast.
  • 1322-23 - Stjepanova povelja u Moštri Vukoslavu Hrvatiniću o darovanju dve župe, Banjice i Vrbanju, i dva grada, Ključ i Kotor. Kao svedoci se navode čelnici Bosanske crkve, djed, gost i starci.
  • Frankopani dobili Drežnik sa Slunjem.
  • Kralj Karlo Robert uveo zemljarinu od 18 dinara za svako zemljište u Ugarskoj.[9]
  • Nikola Orsini, vladar Epira i Kefalonije, ubijen je od strane brata Jovana II - vlada do 1335, Kefaloniju je izgubio sledeće godine.
  • Završena gradnja napuljske katedrale San Gennaro.
  • Svjetionik u Aleksandriji je pogođen još jednim potresom.

Rođenja uredi

Smrti uredi

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1323.

Reference uredi

  1. Istorija s. n. I, 501
  2. Potiskivanje Bugara kao srpskih takmaca. rastko.rs
  3. Fajfrić, Željko. Sveta loza Stefana Nemanje (4). rastko.rs
  4. Klaić, 44
  5. Klaić, 46
  6. 6,0 6,1 Fajfrić, Željko Sveta loza Brankovića. rastko.rs
  7. Istorija s. n. I, 498
  8. Istorija s. n. I, 497
  9. Klaić, 71
Literatura