Željko Selinger
Željko Selinger (Veliki Bukovec, 3. 5. 1903 - Koncentracijski logor Jadovno, 31. 8. 1941), jugoslavenski liječnik, humanist, suosnivač "Kazališnog i literarnog društvo Koprivnica" i prva žrtva ustaškog Koncentracijskog logora Jadovno.
| Željko Selinger | |
|---|---|
 Dr. Željko Selinger 1934 godine. | |
| Rođenje | Dezső Selinger 3. 5. 1903. Veliki Bukovec, Austro-Ugarska Monarhija |
| Smrt | 31. 8. 1941. (dob: 38) Koncentracijski logor Jadovno |
| Uzrok smrti | ubijen tijekom Holokausta |
| Nacionalnost | Jugoslaven |
| Etnicitet | Židov[1] |
| Državljanstvo | Kraljevina Jugoslavija |
| Alma mater | Medicinski fakultet "Julijan Maksimilijan" u Würzburgu, Weimarska Republika |
| Zanimanje | lekar |
| Roditelji | Dragutin Selinger Štefanija (Stenberger) Selinger |
| Rodbina | Zlatko Selinger (brat) Milan Selinger (brat) |
Biografija
urediObitelj i školovanje
urediDr. Željko Selinger je rođen u Velikom Bukovcu 3. 5. 1903 godine u židovskoj obitelji Dragutina i Štefanije Selinger. Otac mu je bio trgovac i krčmar. Dr. Selinger je četiri razreda osnovne škole pohađao i završio u rodnome mjestu. Početkom 1914 obitelj Selinger se preselila u Budimpeštu (tada dio Austro-Ugarske). U Budimpešti je dr. Selinger pohađao nižu gimnaziju, završio četiri razreda i položio malu maturu. Po završetku Prvog svjetskog rata obitelj Selinger se vratila u novoproglašenu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, te su se nastanili u Koprivnici. Mlađa braća dr. Selingera, Zlatko i Milan, su polazili osnovnu školu u Koprivnici, dokle je dr. Selinger upisao peti razred gimnazije u Zagrebu školske godine 1918-19. Veliku maturu je položio u lipnju 1922 nakon uspješno završenih osam razreda gimnazije. Prvi semestar medicine je upisao u jesen 1922 na Medicinskom fakultetu "Julijana Maksimilijana" u bavarskom gradu Würzburgu. Obveznu ferijalnu praksu, poslije završenih osam semestara, obavio je na klinici u Beču u lipnju i srpnju 1926 godine. U rujnu 1927 godine dr. Selinger je bio na praksi u bolnici u Velikoj Kikindi. Tokom studija tj. praznika boravio je u Koprivnici. Diplomirao je 13. 1. 1928 godine nakon peti i pol godina redovnog studija i obranjene disertacije "Istraživanja o osmotskom tlaku krvi u arteriji i jetrenim venama". "Koprivničke novine" su mu objavom vijesti o diplomi pod naslovom "Promocija", 31. 1. 1928 godine, odale priznanje i počast. Dr. Selinger je uz srpskohrvatski odlično poznavao mađarski i njemački jezik.[2]
Vojna obaveza, lekarska karijera i humanost
uredi
U rujnu 1928 vratio se iz Bavarske radi vojne obaveze. Redovni vojni rok u vojsci Kraljevine Jugoslavije odslužio je kao liječnik u planinskoj vojnoj jedinici u Bohinjskoj Bistrici. 1928 godine je nostrificirao diplomu na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Po odsluženja vojnog roka, 1929 godine, vratio se u Bavarsku kako bi tamo završio započeti liječnički staž. Nakon odrađenog staža radio je u sanatoriju za plućne bolesti i tuberkulozu u Obersdorfu, te kao sekundarni liječnik u bolnici u mjestu Nebelhornu. 1932 godine, dr. Selinger se definitivno vratio kući u Koprivnicu. Početkom 1932 dr. Selinger je u Koprivnici otvorio liječničku ordinaciju. Dr. Selinger je bio veliki humanist koji siromašnim sugrađanima nije naplaćivao pregled, izdavanje uputnica i recepata. Često je sam znao platiti troškove lijeka za svoje pacijente u ljekarni, a onima koji su bili izuzetno lošeg imovinskog stanja je pomagao dajući im novce. Dr. Selinger je bio simpatizer Komunističke partije Jugoslavije (KPJ).[2]
Sportski i kulturni djelatnik
urediDr. Selinger je bio aktivni planinar i skijaš. Tokom školovanja u Njemačkoj je svo svoje slobodno vrijeme posvetio planinarenju i upoznavanju njemačkih i austrijskih Alpa. Tokom odsluženja vojnog roka aktivno je planinario i skijao u planinskoj vojnoj jedinici vojske Kraljevine Jugoslavije. Bio je aktivni član koprivničkog planinarskog društva "Bilo", te prvi pročelnik skijaške sekcije društva. Kao iskusni i dugogodišnji skijaš dr. Selinger je rado podučavao skijanju mlađe, ali i starije članove društva skijanju na obližnjim brežuljcima Vinice, Starigrada i Jagnjedovaca. Uz planinarenje i skijanje, bio je odličan plivač koji je često sa braćom i prijateljima boravio na koprivničkom jezeru Šoderica. Dr. Selinger je bio među najagilnijim članovima naprednog društva "Klub akademičara", te jedan od predlagatelja i suosnivač "Kazališnog i literarnog društvo Koprivnica". Za prvog predsjednika društva, kao organizator i najaktivniji član, izabran je dr. Selinger. Tehničke poslove u društvu je vodio brat dr. Selingera, Zlatko.[2]
Hapšenje, deportacija u logor i smrt
urediDr. Selinger je radio u svojoj ordinaciji sve do okupacije Kraljevine Jugoslavije i uspostave Nezavisne Države Hrvatske (NDH). U svibnju 1941 godine, među prvim uhapšenim koprivničkim intelektualcima se našao i dr. Selinger. Bio je među prvim zatočenicima koji su deportirani u koncentracijski logor Danica. Dr. Selingera su u logoru ustaše mučile i maltretirale, da bi ga kasnije s prvim transportom iz Danice otpremili vlakom u Gospić tj. Koncentracijski logor Jadovno. U Jadovnu je likvidiran 31. 8. 1941 (prema službenoj smrtovnici) kao jedna od prvih žrtava tog zlokobnog ustašog logora.[2]
Počast
urediU čast dr. Selingera danas u Koprivnici postoji "ulica doktora Željka Selingera", dok na koprivničkom Domu zdravlja od 29. 11. 1955 stoji spomen ploča u čast ovog požrtvovnog liječnika i humaniste.[2]