Zgrada Mitropolije u Mostaru

Mitropolija (Vladikin dvor ili Episkopska palata ) u Mostaru je objekat Srpske pravoslavne crkve u Mostaru, Bosna i Hercegovina. Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 10. maja 2004. godine donijela je odluku da se objekat mitropolije proglasi za Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Ovu odluku Komisija je donijela u slijedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović (predsjedavajući), Ljiljana Ševo i Tina Wik.[1]Nacionalni spomenik čini: objekat Mitropolije, dvorište i objekat stana za sveštenika.[2]

Historija uredi

U XVIII stoljeću pravoslavna zajednica u Mostaru se osjetno razvila. Ona je, u tom periodu, predstavljala najveću gradsku općinu u Hercegovini. U ovom periodu i mitropolit Aksentije Palikuća (1751-1763. godine) preselio je 1767 god. mitropolitsku stolicu u Mostar i napustio manastir Duži. U XIX stoljeću podignuti su: u pravoslavna crkva u Bjelušinama (temeljito je obnovljena 1833. godine), srpska škola (1856. godine), te saborna crkva svetog Trojstva u Mostaru (sagradio ju je majstor Andrija Damjanov 1873. godine).

Opis uredi

Izgradnja Mitropolitove palate je završena 1910. godine. Projekat za izgradnju zgrade mitropolije uradio je Karlo Paržik. Objekat predstavlja primjer neobarokne arhitekture, na kojem se posebno ističu bogatstvo teksture i sofisticiranost dekoracije u enterijeru i na fasadama. Ulazna fasada kulminira naglašenom atikom sa statuama svetaca u nišama, motivima školjki i urni tako da objekat podsjeća na barokne crkve u Evropi.

Centralno rješenje objekta sa zenitalnim osvjetljenjem i osvjetljenjem preko otvora na stepeništu, umjesto plana koridorskog rasporeda prostorija, je glavna osobina ovog objekta. Arhitekta je razvio spomenutu kompoziciju uzimajući u obzir gotovo tropske vrućine koje vladaju u Mostaru za vrijeme ljeta.

Volumen glavnog objekta Mitropolije predstavlja jednospratnu građevinu, geometrijski gotovo čistog oblika kvadera sa istakom za terasu. Visina objekta: glavni dio građevine visine oko 14,00 m; visina građevine sa atikom oko 16,00 m; visina dijela sa terasom oko 10,00 m od kote pristupa vanjskog stepeništa. Objekat je gabaritnih dimenzija: glavni objekat 18,50 x 20,35 m; a istak sa terasom dimenzija 6,00 x 13,00 m. Čitav objekat je «podignut» na rustični postament sa završnom obradom od maltera u vidu horizontalnih traka koje se protežu duž čitavog objekta.

Sadašnje stanje uredi

Usljed ratnih oštećenja u periodu 1992-1995. godine došlo je do potpunog urušavanja krovne i podne konstrukcije objekta Mitropolije. Nalazi se na listi 21 prioriteta za rehabilitaciju uspostavljenoj od strane gradskih vlasti u Mostaru. Projektna dokumentacija za rehabilitaciju je urađena u toku 2004. godine.

Reference uredi

  1. „Mitropolija (Vladikin dvor ili Episkopska palata ) u Mostaru”. Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2020. 
  2. „Mitropolija Vladičin dvor (1908)”. www.turizam.mostar.ba. Pristupljeno 13. 9. 2020.