Złotów
Złotów (njemački: Flatow) je grad od 18.437 stanovnika[2] na sjeverozapadu Poljske u Velikopoljskom vojvodstvu.
Złotów
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 53°21′N 17°2′E / 53.350°N 17.033°E | |
| Država |  Poljska
|
| Vojvodstvo | Velikopoljsko |
| Povjat | Złotów |
| gradska prava | 1665.[1] |
| Vlast | |
| - gradonačelnik | Adam Pulit |
| Površina | |
| - Ukupna | 11,58 km²[2] |
| Visina | 110[2] |
| Stanovništvo (2020.) | |
| - Grad | 18.437[2] |
| - Gustoća | 1.592 stan. / km²[2] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Poštanski broj | 77-400[2] |
| Karta | |
Geografske karakteristikeUredi
Złotów se prostire duž obala Zaleskiskog i Miejskog jezera, koja formira rijeka Glomia, udaljen tridesetak km sjeveroistočno od grada Pile.
HistorijaUredi
Złotów je niknuo kao srednjovjekovna gradina pod imenom Wielatowo. Wielatowo je prvi put dokumentirano 1370. u testamentu posljednjeg pjastovskog vladara Kazimierza III, kao feud koji treba pripasti njegovom unuku Kazimierzu IV.[1]
To se nije ostvarilo jer je te iste godine ugarski kralj Ludovik I. Anžuvinac stupio na poljski tron. Nakon tog je Złotów sve do 1788, bio feud brojnih poljskih magnatskih porodica (Potulicki, Grudziński, Działyński...).
Kako je izastao u trgovačko-zanatski centar - 1665. je dobio i gradska prava.[1]
Nakon Prve Podjele Poljske - Złotów je 1772. podpao pod Kraljevinu Prusku. Industrijski se počeo razvijati kad je 1871. povezan željezničkom prugom sa nedalekim gradom Pila.[1]
Za Njemačke okupacije Poljske u gradu je djelovao radni logor za ratne zarobljenike.[1]
Nakon Drugog svjetskog rata od 1945. je dio Narodne Republike Poljske u kojoj je sve do 1975. bio je administrativni centar vlastitog povjata, ta uloga mu je vraćena 1999.[1]
PrivredaUredi
Złotów je grad sa pogonima mašinske, grafičke, građevinske, drvne, prehrambene i tekstilne industrije. On je i značajno raskršće željezničkih pruga i cesta.[1]
ZnamenitostiUredi
Najveća znamenitost Złotówa je barokna župna crkva podignuta od 1660. do 1665.[1]
Pobratimski gradoviUredi
Złotów ima ugovore o prijateljstvu sa sljedećim gradovima:[3]
