Vitamin B1
Vitamin B1 (tiamin, aneurin) je vitamin koji se otapa u vodi i ima važnu ulogu u metabolizmu ugljikohidrata. Vrlo je važan i za normalno funkcioniranje živčanog sustava, a pomanjkanje tog vitamina uzrokuje bolest poznatu pod nazivom beri-beri. Otkriven je 1911. kada je Funk u ljusci riže pronašao važan aktivni faktor kojim se bolest beri-beri može izliječiti i tako ga nazvao 'vitaminom.
Vitamin B1 | |||
---|---|---|---|
IUPAC ime |
| ||
Drugi nazivi | Aneurin Tiamin | ||
Identifikacija | |||
CAS registarski broj | 59-43-8 | ||
PubChem[1][2] | 6042 | ||
ChemSpider[3] | 5819 | ||
UNII | X66NSO3N35 | ||
EINECS broj | |||
DrugBank | DB00152 | ||
KEGG[4] | |||
MeSH | |||
ChEBI | 33283 | ||
ChEMBL[5] | CHEMBL1588 , CHEMBL1547 | ||
ATC code | A11 | ||
Bajlštajn | 3581326 | ||
Gmelin Referenca | 318226 | ||
Jmol-3D slike | Slika 1 Slika 2 Slika 3 | ||
| |||
| |||
Svojstva | |||
Molekulska formula | C12H17ClN4OS | ||
Molarna masa | 300.81 g mol−1 | ||
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala | |||
Infobox references |
Tiamin je organska molekula sastavljena od pirimidinskog i tiazolskog prstena koji su međusobno povezani metilenskim mostom, a organizmu djeluje u obliku koenzima tiamin pirofosfata. To je bijeli igličasti kristalični prašak karakterističnog mirisa po kvascu. Tiamin se dobro topi u vodi, metanolu i glicerolu, a praktički je netopljiv u etanolu, acetonu i benzenu. U kiselim je otopinama stabilan dok se u neutralnim i lužnatim otopinama brzo razgrađuje.
Unos tiamina u izravnoj je vezi s s unosom ugljikohidrata. Bogati izvori vitamina B1 su neoguljena zrna žitarica, kvasac, mlijeko, meso, voće i povrće, orah i slične sjemenke. Smatra se da su potrebe zdravog odraslog muškaraca 0.9 - 1.5 mg tiamina, a zdrave odrasle žene 0.8 - 1.1 mg jer se otprilike 1 mg tiamina dnevno razgrađuje u organizmu. Veće se količine izlučuju iz tijela.
Tiamin je vrlo potreban u intermediarnom metabolizmu ugljikohidrata jer je aktivna forma tiamina - tiamin pirofosfat, koenzim enzima koji kataliziraju dekarboksilaciju α-ketokiselina. Nalazi se i u aksonima živaca, pa ima i ulogu u neuromuskularnom prijenosu. Stoga on poboljšava probavu i održava normalno funkcioniranje živčanog sustava.
Nedostatkom ovog vitamina dolazi do hipovitaminoze beri-beri. Ona je prije bila poznata na Dalekom Istoku jer su ljudi jeli samo rižu s oljuštenom ljuskom. Ona je danas rijetka, ali u razvijenim zemljama najčešći je uzrok alkoholizam. Teška hipovitaminoza se očituje u poremećajima središnjeg živčanog sustava te klijenuti mišića. Uz beri-beri jedna od hipovitaminoza je i neuritis.
Vitamin B - Energija za mozak
urediOsobu kojoj trebaju dodatne količine vitamina B1 odnosno tiamina nije teško naći. Jedete li kuhanu hranu, mogući deficit je više nego vjerojatan. Više od pola vitamina B1 u sirovoj hrani postaje žrtva kuhanja. A ako u prehrani imate mnogo rafiniranog, obrađenog brašna i žitarica, "pojačanih" ili s nekim dodacima, toplina neće imati bog zna što uništiti. Trudnoća i dojenje povećavaju potrebu tijela za vitaminom B1. Povećana potreba vitamina B1 je u slučaju da konzumiramo šećer i druge rafinirane ugljikohidrate, bavimo se sportom, imamo previše aktivnu štitnjaču i konzumiramo previše alkohola ili čaja. Potreba se također povećava starenjem. Osobe u starijoj životnoj dobi ne metaboliziraju vitamin kao što su nekoć mogle te stoga moraju konzumirati veću količinu te tvari[6].
Beri-beri, zvuči poput egzotične bolesti iz davnih vremena, bolesti nerazvijenog svijeta. Nažalost, ona postoji i danas. Kako obično nastaje u teškom alkoholizmu, liječnici je poznaju kao kardiomiopatiju povezanu s alkoholom. Za vrijeme bolesti srčani mišić gubi svoju sposobnost učinkovitog stezanja. Isto tako treba znati da bolest ne zaobilazi ni živčani sustav, probavni sustav, kao ni druge dijelove naše fiziologije.
Sposobnost učenja i mentalne sposobnosti
urediSvojstveni pokazatelj beri-berija je disfunkcija mozga, ali duševni poremećaji postaju zamjetljivi mnogo prije nego se niska razina tiamina može svrstati medu nedostatnu. Povećanje razine tiamina u krvi na zdraviju vrijednost pomaže čuvanju od duševnih poremećaja. Pošto to pokazuju školska standardna ispitivanja[7], dodatne količine vitamina B1 pomažu djeci s teškoćama učenja pa svoje sposobnosti mogu povećati do 25 %. U nekim slučajevima posve su nestali ozbiljni poremećaji ponašanja.
Velike doze vitamina B1 omogućuju bolju koncentraciju i bolje iskorištavanje mentalnih sposobnosti[8] . Studenti koji su dva mjeseca dnevno uzimali 50 mg tiamina, brže su reagirali, jasnije razmišljali te bili staloženiji i energičniji[9].
Agresivno i adiktivno ponašanje
urediAgresivno i Adiktivno ponašanje kao i drugi poremećaji vezani za psihijatrijsko liječenje uključujući poremećaj ličnosti i neke druge duševne bolesti posjeduju zajedničke prehrambene nazivnike što uključuje i nedostatak tiamina. Trideset posto od onih koji su primljeni u psihijatrijsku ustanovu na liječenje pate od nedostatka vitamina B1. Kod održavanja ravnoteže tvari u mozgu, npr. kod acetilholina, odgovornih za dobro raspoloženje možemo koristiti vitamin B1 u dozi od 400 mg dnevno kako bismo se oporavili od potištenosti[10] .
Gubitak pamćenja
urediKod osoba koje pate od Alzheimerove bolesi razina vitamina B1 u krvi obično je znatno niža od normalne. Međutim vraćanje razine tiamina u krvi ne može popraviti već učinjenu štetu, ali određeni broj pacijenata s rjeđom podskupinom alzheimerove bolesti dobro reagira na vrlo velike doze vitamina B1[11].
Živčani sustav i bol
urediVitamin B1 poboljšava funkcije živčanog sustava i smanjuje bol. Vitamin B1 dan u obliku injekcije može ukloniti Perifernu neuropatiju. Injekcija je djelotvorna na više od 50% slučajeva, pod uvjetom da se B-kompleks uravnoteži. Dvanaestotjedna terapija tiaminom i drugim vitaminima iz B kompleksa može pomoći pacijentima s dijabetičkom neuropatijom (Odumiranje živaca zbog velike količine šećera u krvi) [12] . Za liječenje dijabetičke neuropatije korišten je tiamin u obliku alitiamina u dozi od 320 mg, a kao podrška korištene su velike doze vitamina B6 i vitamina B12.
Većim dozama tiamina zajedno sa B-kompleksom možemo ukloniti bol od herpesa, migrenske glavobolje i neke artritične poremećaje. Oralne doze od 1-4g bi mogli ukloniti bol kod 78% pacijenata s glavoboljom, i 25% pacijenata s bolovima u zglobovima [13].
Bolesti srca
urediNa svakog alkoholičara s posve razvijenom alkoholnom kardiomiopatijom dolazi stotine drugih koji pate od manjeg stupnja oštećenja srčanog mišića nastalog zbog nedostatka vitamina B1[14]. Diuretički lijekovi, često propisivani za liječenje povišenog krvnog tlaka, kongestivnog zastoja srca te protiv zadržavanja vode, još više troše zalihe tiamina, kao i druga hranjiva. Odgovarajuće doze vitamina B1 mogu popraviti funkciju srčanog mišića[15] .
Trovanje olovom
urediOpasnost od nakupljanja olova u organizmu, ne odnosi se samo na nečuvanu djecu koja jedu krhotine oguljene boje. Trovanje olovom glavna je okolišna opasnost. Poslijedica takvog trovanja su teškoće u učenju, oštećenje živčanog sustava i drugi živčani poremećaji. Mala količina vitamina B1 u organizmu omogućuje nakupljanje tog metala, a veće količine vitamina B1 mogu spriječiti nakupljanje olova[16].
Slab imunološki sustav kod djece
urediDjeca sklona tipičnim bolestima oslabljenog imunološkog sustava imaju neobično visoku dozu folne kiseline i vitamina B12. Takva djeca dobro reagiraju na terapiju vitaminom B1.[17]. Kao što vidimo, u slučaju da B-kompleks u organizmu nije uravnotežen mogu se pojaviti problemi koji su rezultat oslabljenog imunološkog sustava.
Doziranje
uredi- prosječne dnevne potrebe 0.9 - 1.5 mg, ali uravnoteženo sa ostalim članovima B-kompleksa za tu svrhu je najbolji izbor tiamin-hidroklorid koji se nalazi u vitaminskim tabletama za oralnu primjenu.
- 100 i 1000 mg dnevno su terapeutske doze, a koriste se kada se zaliha B1 vitamina mora brzo obnoviti(beri-beri, Wernickeova encefalopatija) - za ovu svrhu je najbolji izbor tiamin-pirofosfat, dok alitiamin tijelo najbrže apsorbira.
Reference
uredi- ↑ Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.
- ↑ Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1.
- ↑ Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846.
- ↑ Joanne Wixon, Douglas Kell (2000). „Website Review: The Kyoto Encyclopedia of Genes and Genomes — KEGG”. Yeast 17 (1): 48–55. DOI:10.1002/(SICI)1097-0061(200004)17:1<48::AID-YEA2>3.0.CO;2-H.
- ↑ Gaulton A, Bellis LJ, Bento AP, Chambers J, Davies M, Hersey A, Light Y, McGlinchey S, Michalovich D, Al-Lazikani B, Overington JP. (2012). „ChEMBL: a large-scale bioactivity database for drug discovery”. Nucleic Acids Res 40 (Database issue): D1100-7. DOI:10.1093/nar/gkr777. PMID 21948594.
- ↑ Nichols, H., et al., Journal of the American College of Nutrition, 1994; 10(1): 57-61.
- ↑ Harrell, R., Effect of Added Thiamin on Learning, 1973; New York: AMS Press.
- ↑ Brorzman, G. L., Journal of the American Board of Family Practice, May-June 1992; 5(3): 323-25.
- ↑ Benton, D., et al., Psychopharmacology, 1997; 129: 66-71.
- ↑ Carney, M. W. P., British Journal of Psychiatry, 1990; 156: 878-82.
- ↑ Nolan, K. A., et al., Archives of Neurology, Jan. 1991; 48: 81-83.
- ↑ Frydl, V., et al., Medwelt, 1989; 40: 148486.
- ↑ Quinn H., Bibliotheca Nutritio et Dieta, 1986: 38: 110-11.
- ↑ Pfitzemeyer, P., International Journal of Vitamin and Nutrition Research, 1994; 64: 113-18.
- ↑ Shimon, I., et al., American Journal of Medicine, 1995; 98: 485-90.
- ↑ Blakely, B. R., et al., Journal of Applied Toxicology, 1990; 10(2): 93-97.
- ↑ Lonsdale, D., A Nutritionist's Guide to the Clinical Use of Vitamin B1, 1987; Tacoma, Wash.: Life Sciences Press.
Literatura
uredi- Mahan L. K., Escott-Stump S., ur. (2000). Krause's food, nutrition, & diet therapy (10th izd.). Philadelphia: W.B. Saunders Company. ISBN 0-7216-7904-8.
- Combs G. F. Jr. (2008). The vitamins: Fundamental Aspects in Nutrition and Health (3rd izd.). Ithaca, NY: Elsevier Academic Press. ISBN 9780121834937.
Povezano
uredi- Vitamini B skupine - B-kompleks
Vanjske veze
uredi- Vitamini topivi u vodi
- Vitamini B skupine - DIETPHARM - HR[mrtav link]
- Plivit B1 injekcije - 100 i 250 mg x 50 ampula
- HZJZ - Vitamin B1