Tajkun je neformalni izraz kojim se označava čovek koji zauzima istaknuto mesto u svetu industrije, zahvaljujući čemu je stekao veliko bogatstvo. To je veoma bogat i moćan poslovni čovek ili industrijalac. Pored naziva tajkun, za poslovne magnate se još koristi izraz mogul.

U prošlosti je ova reč korišćena kao naziv za japanskog šoguna.

Etimologija uredi

Reč tajkun je izvedena od japanske reči taikun (大君). Tačnije, ova japanska reč je kineskog porekla, a bukvalno znači „veliki gospodar/princ“ ili „vrhovni komandant“. Danas je u japanskom jeziku ovo arhaična reč, dok je u Edo periodu (period od 1600. do 1867. koji se smatra početkom ranog modernog Japana) ova reč korišćena kao titula kojom su se označavali visoki komandiri stranih vojnih sila, analogno japanskom šogunu.

Modifikovana verzija ove reči se javlja u engleskom jeziku kao tycoon, a odnosi se na bogatog menadžera. Reč je ušla u engleski jezik u 19. veku, sa povratkom pomorskog komodora Metju Perija (Matthew Perry) iz Japana. On je 1854. godine pregovarao sa šogunom verujući da je on car. U stvari, šogun jeste imao vlast u Japanu, iako je to pravo formalno pripadalo caru.

Američkog predsednika Abrahama Linkolna su njegovi saradnici u šali oslovljavali sa „tajkun“, odakle se ovaj izraz proširio u poslovnom svetu, gde se koristi i danas.

Smatra se da u današnje vreme globalne ekonomije pojedini poslovni lideri imaju više moći nego vođe država. Zato je etimološki prikladno da se takvi lideri nazivaju tajkunima.

Konotacija uredi

U zapadnim zemljama pojam tajkun uglavnom nema posebnu konotaciju (osim materijalne), dok u većini bivših socijalističkih zemalja ova reč u javnosti pretežno ima negativnu konotaciju i asocira na nepošten način sticanja bogatstva. U tom smislu, reč tajkun označava osobe koje su u vreme privatizacije i uvođenja tržišta kapitala stvorile bogatstvo i mrežu poslovnih veza, finansijske moćnike koji su se obogatili naglo, bez novca i rada, na sumnjiv način; to su takozvani „novopečeni bogataši“.

Poznati svetski tajkuni uredi