Sivas (za antike znan kao Sebastia, Sebastea ili Sebasteia, je administrativni centar istoimene turske provincije Sivas od 312 587 stanovnika.

Sivas
Centar grada
Centar grada
Centar grada
Koordinate: 39°45′N 37°01′E / 39.750°N 37.017°E / 39.750; 37.017
država  Turska
regija Centralna Anadolija
provincija Sivas
Vlast
 - gradonačelnik Doğan Ürgüp
Površina
 - Ukupna 2 768 km²
Visina 1 285
Stanovništvo (2012.)
 - Grad 312 587
Vremenska zona UTC+2 (UTC+3)
Poštanski broj 58 000
Pozivni broj (+90) 346
Službena stranica www.sivas
Karta
Sivas na mapi Turske
Sivas
Sivas
Sivas na karti Turske

Geografske karakteristike uredi

Sivas leži u sredini Turske, u planinskoj unutrašnjosti Anadolije u regiji Centralna Anadolija.

Grad leži u gornjem toku rijeka Kizil, na nadmorskoj visini od 1 285 m, udaljen oko 450 km istočno od Ankare.

Historija uredi

Sivas je osnovao Pompej veliki pod imenom - Megalopolis, nakon Trećeg mitridatskog rata. Negdje pred kraj 1. vijeka pne. grad je promjenio ime u Sebaste, što je grčka varijanta imena August. Rimljani su ga zvali Sebasteia, ona je za cara Dioklecijan postala prijestolnica Male Armenije.

Sebasteia je bio vrlo značajan centar ranog kršćanstva, u njoj su biskupi bili sveti Blasius i sveti Petar iz Sebaste, a tu su u 4. vijeku suđeni i pobijeni Četrdeset mučenika iz Sebasteje.

Sebasteia je obnovljena i utvrđena za bizantskog cara Justinijana I..

Nakon Bitke kod Mancikerta - 1071. gradom i tim dijelom Anadolije zavladala je turkmenska dinastija Danišmendi, a od 1174. seldžučki Rimski sultanat. Za njegove vladavine grad je povremeno (uz Koniju) bio prijestolnica tog sultanata.

Za vrijeme vladavine sultana Bajazida I., podpao je pod Osmansko Carstvo. Vojska mongolskog vladara Timura razorila je Sivas - 1400. Osmanlije su ga ponovno osvojile 1408. i od tad je bio prijestolnica Ejaleta Rum.

U Sivasu je sve do Prvog sjetskog rata živila značajna zajednica Armenaca, ali je ona istrijebljena - 1915. za Armenskog genocida.

U Sivasu se 1993. dogodio teroristički čin poznat kao Masakr iz Sivasa. Tad je kod hotela Madımak, pobijeno 35 sudionika festivala alevitske kulture i pjesništva, na njih su otvorili vatru islamski ekstremisti iz sekte Selafita.

Vanjske veze uredi