Safavidska Monarhija

(Preusmjereno sa stranice Safavidi)
Safavidska Monarhija
(fa) سلسلة صفويان
  
 
  
1501.1736.   
 
  
Zastava Grb
Zastava Grb
Lokacija Safavidske Monarhije
Lokacija Safavidske Monarhije
Karta Safavidske Monarhije
Glavni grad Tabriz (1501.-1555.),
Kazvin (1555.-1598.),
Isfahan (1598.-1722.)
Jezik/ci perzijski
Religija šijitski islam
Vlada Monarhija
Šah
 - 1501.-1524. Ismail I. (prvi)
 - 1524.-1576. Tahmasp I.
 - 1576.-1577. Ismail II.
 - 1577.-1587. Muhamed Hodabanda
 - 1587.-1629. Abas I. Veliki
 - 1629.-1642. Safi I.
 - 1642.-1666. Abas II.
 - 1666.-1694.
 - 1694.-1722.
 - 1729.-1732.
 - 1732.-1736.
Sulejman I.
Sultan Husain
Tahmasp II.
Abas III. (zadnji)
Historija Novi vijek
 - Rođenje safavidske dinastije (osnivač Safi-ad-din Ardabili) 1301.
 - Uspostavljena 1501.
 - Početak ratova protiv Osmanlija 1514.
 - Invazija Hotakija 1722.
 - Osvajanja Nader-šaha 1726.1729.
 - Ukinuta 1736.
Površina
 - 1600. 2.850.000 km² (1.100.391 mi² )
Valuta toman, abasi, šahi

Safavidska Monarhija (perz. سلسلة صفويان) je naziv za novovjekovnu iransku državu pod safavidskom dinastijom i jedna od najmoćnijih iranskih monarhija u islamskoj eri. Safavidi su vladali Iranom od 1501. do 1736. godine, a prilikom njihovog vojno-političkog vrhunca monarhija se protezala i preko teritorija današnjeg Azerbajdžana, Armenije, Gruzije, istočnog Iraka, Afganistana, Pakistana, Turkmenistana, Uzbekistana, Tadžikistana, Rusije i istočne Turske, te istočne obale Arapskog poluotoka.

Sama safavidska dinastija bila je kurdsko-azarskog podrijetla, a njenim eponimskim osnivačem smatra se Safi-ad-din iz Ardabila. Stvarni utemeljitelj monarhije bio je Ismail I., mladi osvajač koji je još kao tinejdžer pod svoju krunu ujedinio goleme teritorije Velikog Irana i obnovio političku homogenost iranskog stanovništva regije koje je bilo uzdrmano konstantnim turkijskim i mongolskim prodorima iz smjera Centralne Azije.

U približno dva i pol vijeka vladavine Iranom, razdoblje safavidske dinastije ostalo je upamćeno po spektakularnim arhitektonskim ostvarenjima u njihovim prijestolnicama Tabrizu, Kazvinu i Isfahanu kao i drugim gradovima, po žestokim ratovima protiv Osmanlija na zapadu i Uzbecima na sjeveru odnosno savezništvom s Mogulima na istoku, po učinkovitom državnom aparatu i bankarskom sustavu, te ponovnoj uspostavi trgovačkih veza između Orijenta i Zapadnog svijeta.

Vladavina Safavida važna je i iz religijske perspektive s obzirom da je šijitski oblik islama postao državnom religijom koja je utjecala na širu regiju odnosno opstala u Iranu do današnjeg dana. Dinastija je oslabljena zbog unutrašnjih ratova s paštunskim plemenom Hotaki, a raspuštena je prilikom osvajanja Nader-šaha koji se proglasio nasljednikom posljednjeg safavidskog vladara pri čemu je osnovao novu, Afšaridsku Monarhiju.

Povezano uredi

Literatura uredi

Vanjske veze uredi

Ostali projekti
 U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Safavidska Monarhija