Natrijum formijat – razlika između verzija
preuzeto sa sr.wiki |
(nema razlike)
|
Verzija na datum 7 maj 2013 u 10:31
Natrijum formijat (ili natrijum metanat) je natrijumova so mravlje kiseline.[2]
Natrijum formijat | |
---|---|
Drugi nazivi | mravlja kiselina, natrijumova so |
Identifikacija | |
CAS registarski broj | 141-53-7 |
EINECS broj | |
Svojstva | |
Molekulska formula | HCOONa [1] |
Molarna masa | 68.01 g/mol |
Agregatno stanje | bele granule |
Gustina | 1.92 g/cm3 (20°C) |
Tačka topljenja |
253 °C |
Tačka ključanja |
razlaže se |
Rastvorljivost u vodi | 97 g/100 mL (20°C) |
Rastvorljivost | nerastvorna etru rastvorna u glicerolu, alkoholu |
pKa | 7.0-8.5 (0.1M) |
Opasnost | |
EU-klasifikacija | nije na spisku |
NFPA 704 | |
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala | |
Infobox references |
Hemijske osobine
Kao so slabe kiseline (mravlje kiseline) i jake baze (natrijum hidroksid), rastvor natrijum formijata u vodi reaguje kao baza:
Rastvor mravlje kiseline i natrijum formijata se može koristiti i kao bafer.
Dobivanje
U industriji natrijum formijat se proizvodi iz natrijum hidroksida i ugljenik (II) oksida pri 210°C i pod jakim pritiskom:
- Natrijum hidroksid reaguje sa ugljen monoksidom te nastaje natrijum formijat.
Upotreba
Natrijum formijat igra značajnu ulogu u sintezi metanske kiseline, te se uz pomoć sumporne kiseline dobija natrijum sulfat i mravlja kiselina:
- Natrijum formijat sa sumpornom kiselinom daje natrijum sulfat i metansku kiselinu.
Neki delovi koprive pored mravlje kiseline sadrže i natrijum formijat.[3]
Natrijum formijat se ponekad upotrebljava na aerodromima kao nekorizivni materijal za posipanje protiv zaleđivanja. Međutim, pošto se lako otapa u vodi, sva otopljena voda se mora posebno skupiti i prečistiti, da ne bi došlo do zagađivanja podzemnih voda.
Natrijum formijat se takođe koristi i u proizvodnji oksalne kiseline.
Literatura
- ↑ Lide David R., ur. (2006). CRC Handbook of Chemistry and Physics (87th izd.). Boca Raton, FL: CRC Press. 0-8493-0487-3.
- ↑ Housecroft C. E., Sharpe A. G. (2008). Inorganic Chemistry (3rd izd.). Prentice Hall. ISBN 978-0-13-175553-6.
- ↑ Hemijski sastav Urtica dioica (de)