Natrijum formijat – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
preuzeto sa sr.wiki
(nema razlike)

Verzija na datum 7 maj 2013 u 10:31

Natrijum formijat (ili natrijum metanat) je natrijumova so mravlje kiseline.[2]

Natrijum formijat
Strukturna formula natrijum formijata
lopta-i-štap model formijatnog anjona
lopta-i-štap model formijatnog anjona
Natrijum katjon
Natrijum katjon
Drugi nazivi mravlja kiselina, natrijumova so
Identifikacija
CAS registarski broj 141-53-7 DaY
EINECS broj 205-488-0
Svojstva
Molekulska formula HCOONa [1]
Molarna masa 68.01 g/mol
Agregatno stanje bele granule
Gustina 1.92 g/cm3 (20°C)
Tačka topljenja

253 °C

Tačka ključanja

razlaže se

Rastvorljivost u vodi 97 g/100 mL (20°C)
Rastvorljivost nerastvorna etru
rastvorna u glicerolu, alkoholu
pKa 7.0-8.5 (0.1M)
Opasnost
EU-klasifikacija nije na spisku
NFPA 704
0
1
0
 

 DaY (šta je ovo?)   (verifikuj)

Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references

Hemijske osobine

Kao so slabe kiseline (mravlje kiseline) i jake baze (natrijum hidroksid), rastvor natrijum formijata u vodi reaguje kao baza:

 

Rastvor mravlje kiseline i natrijum formijata se može koristiti i kao bafer.

Dobivanje

U industriji natrijum formijat se proizvodi iz natrijum hidroksida i ugljenik (II) oksida pri 210°C i pod jakim pritiskom:

 
Natrijum hidroksid reaguje sa ugljen monoksidom te nastaje natrijum formijat.

Upotreba

Natrijum formijat igra značajnu ulogu u sintezi metanske kiseline, te se uz pomoć sumporne kiseline dobija natrijum sulfat i mravlja kiselina:

 
Natrijum formijat sa sumpornom kiselinom daje natrijum sulfat i metansku kiselinu.

Neki delovi koprive pored mravlje kiseline sadrže i natrijum formijat.[3]

Natrijum formijat se ponekad upotrebljava na aerodromima kao nekorizivni materijal za posipanje protiv zaleđivanja. Međutim, pošto se lako otapa u vodi, sva otopljena voda se mora posebno skupiti i prečistiti, da ne bi došlo do zagađivanja podzemnih voda.

Natrijum formijat se takođe koristi i u proizvodnji oksalne kiseline.

Literatura

  1. Lide David R., ur. (2006). CRC Handbook of Chemistry and Physics (87th izd.). Boca Raton, FL: CRC Press. 0-8493-0487-3. 
  2. Housecroft C. E., Sharpe A. G. (2008). Inorganic Chemistry (3rd izd.). Prentice Hall. ISBN 978-0-13-175553-6. 
  3. Hemijski sastav Urtica dioica (de)