Ukoliko ste tražili diodu koja emituje svetlost (LED), vidite članak Svetleća dioda.

Led je voda u čvrstom agregatnom stanju. Pri temperaturi od 0°C voda pod normalnim tlakom prelazi u čvrsto stanje. Pri smrzavanju volumen vode u ledenom stanju povećava se za otprilike 1/9.[1][2]

Ledeni brijegovi

Specifična toplota leda je duplo manja od vode u tečnom stanju. Zbog toga se led relativno brzo obrazuje na površini vode rashlađene do temperature od 0 °C, a za njegovo topljenje potrebna je mnogo manja količina toplote (79,72 cal g -1) nego za uparavanje tečne vode (539,6 cal g -1). Povećanjem saliniteta snižava se tačka mržnjenja vode; tako se morska voda (prosečnog saliniteta od 35 g L -1) mrzne tek na -1,91 °C.[3][4] Najveće količine leda u biosferi se nalaze u polarnim kapama.

Led nije samo svojstvo krutosti vode. Naime, takva vrsta leda se u nauci naziva „vodeni led“, dok gotovo svaki gasoviti spoj pri određenim temperaturama i pritiskom može preći u stanje leda. Gledano u svemiru, na Marsu postoje određene količine vodenog leda, ali npr. na Plutonu postoji tzv. metanski led, na Uranu amonijakov led itd.

Reference uredi

  1. Housecroft C. E., Sharpe A. G. (2008). Inorganic Chemistry (3rd izd.). Prentice Hall. ISBN 978-0-13-175553-6. 
  2. Grupa autora (2003). Atlas fosila i minerala. Kreativni centar: Beograd. 
  3. Lide David R., ur. (2006). CRC Handbook of Chemistry and Physics (87th izd.). Boca Raton, FL: CRC Press. 0-8493-0487-3. 
  4. Susan Budavari, ur. (2001). The Merck Index: An Encyclopedia of Chemicals, Drugs, and Biologicals (13th izd.). Merck Publishing. ISBN 0-911910-13-1. 

Literatura uredi

  • Grupa autora (2003). Atlas fosila i minerala. Kreativni centar: Beograd. 

Spoljašnje veze uredi