Otvori glavni meni

Pleven (bugarski: Плевен, povijesno znan i kao Plevne, po turskom nazivu mjesta ili kao Plevna, po engleskom nazivu mjesta) sedmi je grad po veličini u Bugarskoj, sa 137.000 stanovnika. Nalazi se u sjevernom dijelu zemlje i administrativno je sjedište istoimene Plevenske Oblasti.

Pleven
Плевен
Grb Pleven
Grb
Koordinate: 43°25′N 24°37′E / 43.417°N 24.617°E / 43.417; 24.617
Država  Bugarska
Oblast Pleven
Vlast
 - Gradonačelnik Najden Zelenogorski
Visina 116
Stanovništvo (2007)
 - Grad 137.000
Vremenska zona EEST (UTC+2)
Poštanski broj 5800
Pozivni broj 064
Službena stranica pleven.bg
Karta
Pleven is located in Bugarska
Pleven
Pleven

Povijesno je poznat po Opsadi Plevena iz 1877 Danas je najznačajniji privredni centar sjeverozapadne Bugarske.

Sadržaj/Садржај

Geografske karakteristikeUredi

Pleven se nalazi u bogatom poljoprivrednom kraju, na ravnom dunavskom platou (centru antičke pokrajine Mezije) i okružen je vapnenačkim brežuljcima. Leži 170 km od Sofije, 320 km zapadno od Crnog mora i 50 km južno od Dunava.

Rijeka Vit teče nedaleko od grada, a rječica Tučenica (nju ljudi iz Plevena zovu Barata, što znači potočić) teče kroz grad.

Klima u gradu je kontinentalna, s hladnim zimama (najniže se temperature spuštaju i do -15°C) i vrlo vrućim ljetima (do +35, pa čak i +44°C).

HistorijaUredi

Od neolita do antikeUredi

Najstariji tragovi ljudskih naseobina otkriveni u okolici i sežu do 5000. pne. Pronađeni su i brojni predmeti Tračana, koji su milenijumima naseljevali ovaj kraj.

 
Centar grada Plevena

Na početku nove ere, Pleven i njegova okolica postali su dio antičke provincije Mezije, a u blizini grada niklo je rimsko naselje Storgosia, kao odmorište na važnom rimskom putu iz Oescusa (danas mjesto Gigen) za Philippopolis (današnji Plovdiv). Ovo odmorište kasnije je pretvoreno u utvrdu. Na tom je lokalitetu otkopana ranokršćanska bazilika iz 4. stoljeća.

Za srednjeg vijekaUredi

Za srednjeg vijeka, Pleven je postao najjače uporište Prvog i Drugog Bugarskog carstva. Po dolasku Slavena, naselje dobija ime Pleven, a to je vjerojatno došlo od staroslavenske riječi plevnja (u značenju žitnica, hambar) ili od riječi plevel, što bi pak značilo 'pljeva.

Ime Pleven zabilježeno je prvi put u povelji hrvatsko-ugarskog kralja Ištvana V 1270, u vezi s njegovim vojnim pohodom na bugarske zemlje.

Za vrijeme osmanske vlastiUredi

Za vrijeme vladavine Osmanskog Carstva, Pleven je neznatno izmjenio ime u tursku varijantu - Plevne. U vrijeme bugarskog nacionalnog preporoda na početku 19. stoljeća podignute su mnoge crkve, škole, mostovi i drugi javni objekti.

Prva građanska škola u gradu podignuta je 1825 godine, a prva za žensku omladinu 1840 Pleven je bio mjesto u kojem je bugarski nacionalni heroj Vasil Levski osnovao svoj revolucionarni komitet 1869, kao dio veće međunarodne revolucionarne organizacije.

Opsada PlevenaUredi

Grad je bio poprište velikih borbi za vrijeme opsade od strane rusko-rumunjske vojske za Rusko-turskog rata 1877.-1878.

Ova dugotrajna opsada (5 mjeseci) stajala je Ruse i Rumunje 38. 000 poginulih, nakon četiri krvava juriša na grad. Zauzimanje citadele 28. novembar 1877 bilo je ključni događaj u Ratu za oslobođenje Rumunjske i kasnije je utrlo put za oslobođenje Bugarske.


Pleven za modernih vremenaUredi

Nakon oslobođenja od turaka Pleven se ubrzano razvio u središnje mjesto tog dijela Bugarske. Bugarska nacionalna seljačka zajednica (stranka po mnogočemu bliska HSS-u), inače najjača politička snaga između dva svjetska rata, osnovana je u Plevenu u decembru 1899

PrivredaUredi

Pleven se za dugo vrijeme socijalističke vladavine razvio u značajan industrijski centar, tako je podignuta rafinerija, pogoni metalne industrije, proizvodnja strojeva, kao i pogoni lake i prehrambene industrije. Od 1989 i pada socijalizma, mnogi su se pogoni našli u dubokoj krizi, poput rafinerije Plama. Mnogi su pogoni zatvoreni, a većina ih je bitno smanjila proizvodnju. Nakon 2000-ih stanje se počelo popravljati, naročito u lakoj industriji (predionice i modna industrija). Nezaposlenost pada, 2000 bila je 17% a 2005 pala je na 7,5%.

TransportUredi

Pleven je važno prometno čvorište; preko njega ide međunarodni željeznički pravac Sofija-Bukurešt-Moskva. Pored grada prolazi međunarodni cestovna magistrala E 83. Trasa buduće autoceste A2 Hemus Sofija-Varna treba proći 16 km južnije od grada.

Gradovi prijateljiUredi

 
Promet u gradu

Vanjske povezniceUredi