Blagoevgrad
Blagoevgrad (bugarski Благоевград) je grad na jugozapadu Bugarske, upravno je središte Oblasti Blagoevgrad sa svojih 76 075 stanovnika, po popisu iz 2007 godine.
Blagoevgrad
Благоевград | |||
---|---|---|---|
|
|||
Koordinate: 42°01′N 23°06′E / 42.017°N 23.100°E | |||
Država | Bugarska | ||
Oblast | Blagoevgrad | ||
Vlast | |||
- Gradonačelnik | Kostadin Paskalev | ||
Visina | 410 | ||
Stanovništvo (2007) | |||
- Grad | 76 075 | ||
Vremenska zona | EEST (UTC+2) | ||
Poštanski broj | 2700 | ||
Pozivni broj | 073 | ||
Karta | |||
Kroz grad teče rijeka Bistrica.
Blagoevgrad je gospodarski i kulturni centar jugozapadne Bugarske. Smješten je u strumičkoj dolini koju tvori rijeka Struma, na obroncima Rilske planine i Pirinske planine, 101 km južno od Sofije, blizu granica sa; Grčkom, Srbijom i Sjevernom Makedonijom.
Historija
urediU okolici današnjeg Blagoevgrada nalazilo se tračko naselje Scaptopara (grčki Σκαπτοπαρα) podignuto oko 300. pne. Ovo naselje bilo je poznato po brojnim izvorima termalne vode u okolici. Njime su zavladali Rimljani kao i ostalim dijelovima tadašnje Mezije.
O nekom naselju za ranog srednjeg vijeka nezna se ništa. Za vrijeme Otomanskog carstva razvilo se naselje naseljeno uglavnom muslimanskim stanovništvom zvano Cuma-ı Bala ( što na perzijskom i turskom znači Gornja Džuma. Prvi bugarski stanovnici u tadašnjoj Gornjoj Džumaji pojavljuju se tek na početku 19. stoljeća, za vrijeme bugarskog nacionalnog preporoda u svom naselju kojeg su nazvali Varoša. Tad je izgrađena i Bogorodičina crkva 1844 godine. Za preporoda je osnovana i Narodno čitalište) 1866 godine koje je odigralo veliku ulogu u buđenju nacionalnih osjećaja. Grad je oslobođen nakon Balkanskih ratova 1912-1913.
Grad je prezvan u Blagoevgrad od strane tadašnjih komunističkih vlasti 1950 godine po osnivaču Bugarske komunističke stranke, Dimitru Blagoevu, koji se kao izbjeglica iz Egejske Makedonije naselio u Blagojevgradskom kraju. Prije grad je bio znan kao Gorna Džumaja (bugarski Горна Джумая)
Školstvo
urediDanašnji Blagoevgrad je veliki sveučilišni grad, prepun studenata. U gradu djeluju dva sveučilišta;
- Jugozapadno sveučilište Neofit Rilski i
- Američko sveučilište u Bugarskoj
U gradu djeluje i historijski poznata ustanova Visoka nacionalna škola Sv Kirila i Metoda, koja je nekad djelovala u Solunu kao Bugarska muška viša škola iz Soluna, u Blagoevgrad je preseljena 1913 godine.
Gradovi prijatelji
urediVanjske veze
uredi- Informacijski portal Blagoevgrada Arhivirano 2016-10-03 na Wayback Machine-u
- Općinske stranice Blagoevgrada Arhivirano 2020-09-30 na Wayback Machine-u
- Američko sveučilište iz Blagoevgrada
- Sveučilište Neofit Rilski
Gradovi u Bugarskoj |
---|
Ajtos | Asenovgrad | Blagoevgrad | Botevgrad | Burgas | Ćustendil | Dimitrovgrad | Dobrič | Dupnica | Gabrovo | Gorna Orjahovica | Goce Delčev | Harmanli | Haskovo | Jambol | Karlovo | Karnobat | Kazanlak | Krdžali | Lom | Loveč | Montana | Nova Zagora | Panađurište | Pazardžik | Pernik | Petrič | Pleven | Plovdiv | Razgrad | Ruse | Samokov | Sandanski | Sevlijevo | Silistra | Sliven | Smoljan | Sofija | Stara Zagora | Svištov | Šumen | Trgovište | Trojan | Varna | Veliko Trnovo | Velingrad | Vidin | Vraca |