Oskar David Ginsberger
Oskar David Ginsberger (rođen: Oskar David Günsberger) (Gradište, 2. 2. 1896 - St. Gallen, Švicarska, 1. 2. 1979), jugoslavenski liječnik-dermatovenerolog i učesnik Narodnooslobodilačke borbe.
| Oskar David Ginsberger | |
|---|---|
| Rođenje | Oskar David Günsberger 2. 2. 1896. Gradište, Austro-Ugarska |
| Smrt | 1. 2. 1979. (dob: 82) St. Gallen, Švicarska |
| Nacionalnost | Jugoslaven |
| Etnicitet | Židov[1] |
| Državljanstvo | SFR Jugoslavija |
| Zanimanje | lekar |
| Roditelji | Ljudevit Günsberger |
Biografija uredi
Dr. med. Oskar David Ginsberger je rođen 2. 2. 1896 u Gradištu blizu Vinkovaca. Potječe iz židovske obitelji Ljudevita Günsberger.[1] Dr. Ginsberger je pohađao i završio pučku školu u Gradištu. Gimnaziju je pohađao u Vinkovcima i Zagrebu, te je maturirao 1914 godine. Studij medicine završio je u Grazu, a specijalizaciju iz dermatovevenerologije u Beču 1922 godine. Po povratku u Kraljevinu Jugoslaviju radio je kao privatni liječnik i liječnik socijalnog osiguranja u Osijeku.[2] Po dolasku ustaša na vlast tj. uspostavom Nezavisne Države Hrvatske (NDH), dr. Ginsberger je bio prisilno premješten u Bihać u sastav ekipe židovskih liječnika zaduženih za suzbijanje endemskog sifilisa. Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije (NOVJ) je pristupio u novembru 1942 godine. U NOVJ-u je bio slijedećim dužnostima: šef serološkog laboratorija bolnice u Jasikovcu, upravnik ambulante VII banijske divizije, referent saniteta 7. banijske brigade, upravnik bolnice rekonvalescenata u Livnu, upravnik venerološkog odjeljenja bolnice u Podgrmeču, te referent saniteta Komande podgrmečkog vojnog područja.[1] Nakon domobilizacije preselio se ponovo u Osijeku, a onda privatnim vezama pozvan u sisački Dom zdravlja. Dr. Ginsberger se tokom karijere aktivno bavio spolnim bolestima, te njihovim suzbijanjem. Od 1925 do 1965 objavljivao je tekstove u domaćim i zapadnim stručnim liječničkim časopisima ("Liječnički vjesnik", "Higijena", "Schweizerische medizinische Wohenschrift" i dr.). 1958 je preveo knjigu Jürgena Thorwalda, "Stoljeće kirurgije", te 1961 knjigu Herberta Franka, "Pobuna savjesti". Dr. Ginsberger je penzionisan 1953 godine, no radio je do 1965 godine što privatno, što reaktivno. Dr. med. Oskar David Ginsberger je umro 1. 2. 1979 u švicarskom glavnom gradu St. Gallenu.[2]
Reference uredi
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Jaša Romano, 1980, str. 369
- ↑ 2,0 2,1 Josip Šarčević: Poznati učenici i profesori Vinkovačke gimnazije Arhivirano 2012-03-15 na Wayback Machine-u: godina izdanja 2004/2005.
Literatura uredi
|
Segment isključivo posvećen Narodnooslobodilačkoj borbi. |
- Romano, Jaša (1980). Jevreji Jugoslavije 1941-1945: žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata, Beograd: Jevrejski Istorijski Muzej, Saveza jevrejskih opština Jugoslavije.