Nacionalni park Kopaonik
Koordinate: 43° 17' 7" SG Š, 20° 48' 45" IGD
Za ostale upotrebe, v. Kopaonik (razvrstavanje).
Nacionalni park Kopaonik se nalazi u jugozapadnom delu Republike Srbije. Zbog svojih prirodnih vrednosti, 1981. godine Kopaonik je proglašen za nacionalni park. Nacionalni park Kopaonik obuhvata površinu od 11.810 hektara i po broju endemičnih vrsta predstavlja jedan od najznačajnijih centara biodiverziteta endemične flore Srbije.
Nacionalni park Kopaonik | |
---|---|
MUZP Kategorija II (Nacionalni park) | |
| |
Lokacija: | ![]() |
Najbliži grad: | Raška |
Koordinate: | |
Površina: | 11.810 -{ha}- |
Osnovan: | 1981. godine |
upravljan od: | Srbija |
Planina KopaonikUredi
Kopaonik je najveći planinski masiv u Srbiji; pruža se od severozapada ka jugoistoku oko 75 kilometara, dosežući u srednjem delu širinu oko 40 -{km}-.
Najviši deo je prostrana površ Ravni Kopaonik, oko koje se dižu Suvo Rudište sa Pančićevim (Milanovim) vrhom (2017 -{m}-) na kome je Pančićev mauzolej, Karaman (1934 -{m}-), Gobelja (1834 -{m}-) i dr. Jugoistočno od Suvog Rudišta greben Kopaonika je sužen i raščlanjen u niz plastastih uzvišenja: Čardak (1590 -{m}-), Šatorica (1750 -{m}-) i Oštro koplje (1789 -{m}-), između kojih su široke presedline.
Na Kopaoniku je najrasprostranjenija raskomadana šumsko-pašnjačka zona središnje Srbije. Na višim delovima je četinarska smrčeva i jelova, a po stranama bukova i hrastova šuma.
Rezervati prirodeUredi
Pod posebnom zaštitom Nacionalnog parka je 698 hektara - izdvojenih u: 11 rezervata prirode i 26 prirodnih spomenika, 12 geomorfoloških, 6 geoloških, 8 hidroloških i 15 objekata svrstanih u nepokretna kulturna dobra.
Prirodni rezervati nacionalnog parka su sledeći lokaliteti:
- Vučak
- Mrkonja
- Jankova bara
- Gobelja
- Barska reka
- Samokovska reka
- Metođe
- Jelak
- Suvo rudište
- Duboka'
BiodiverzitetUredi
Flora i faunaUredi
Kopaonik je mesto na kome se mogu naći primerci endemske flore kao što su Kopaonička čuvarkuća (Sempervirum Kopaonicense), Pančićeva potočarka (Cardamine Pancicii) i kopaonička ljubičica (Viola kopanicensis).
Od mnogobrojnih životinjskih vrsta najznačajniji su sivi soko (Falco peregrinus), zlatni orao (Aquila chrysaetos), buljina (Bubo Bubo), divlja mačka (Felis Silvestris) i srndać (Capreolus Capreolus).
Šumske zajedniceUredi
Na zonama odgovarajuće nadmorske visine sreću se šumske zajednice:
Reliktne i endemične vrste biljakaUredi
U tim zajednicama se mnogu naći i mnoge reliktne i endemične vrste biljaka:
KlimaUredi
Sa skoro 200 sunčanih dana godišnje, Kopaonik zaslužuje svoje drugo ime „Sunčana planina“. Južni položaj, visina i otvorenost terena sprečava zadržavanje oblaka nad planinom. Hladan vazduh pada u okolne ravnice i uvale, tako da zimske temperature nisu preniske. Prosečna godišnja temperatura je 3,7-{°C}-. Sneg počinje krajem novembra i traje do maja, prosečno 159 dana godišnje. Nivo padavina je veći od 1000 -{mm}- godišnje.
Eksterni linkoviUredi
- Turistički video britanske kompanije TOMPSON o najvećoj turističkoj atrakciji države Srbije.
- Kopaonik - Najnovije vesti, uživo fotografije i video zapisi.
- Kopaonik - Sve na jednom mestu!
- Nacionalni park Kopaonik vebsajt na srpskom
- Internet stranica i Kopaoniku
- Turistički centar Kopaonik
- Fotografije Kopaonika
- Kopaonik Kompletan vodič kroz Srbiju
- Turizam u Srbiji - Kopaonik
Nacionalni parkovi Srbije | ||
---|---|---|
Đerdap | Kopaonik | Tara | Šar-planina | Fruška gora |