UNITA
Nacionalna unija za potpunu nezavisnost Angole (portugalski: União Nacional para a Independência Total de Angola, UNITA) druga je najveća politička stranka u Angoli. Osnovana je 1966. tokom borbe za nezavisnost od Portugala. Tih se godina borila zajedno s MPLA protiv portugalske vlasti, a od 1975. do 2002. protiv MPLA u građanskom ratu.
| Nacionalna unija za potpunu nezavisnost Angole União Nacional para a Independência Total de Angola | |
|---|---|
| Predsjednik | Adalberto Costa Júnior |
| Osnivač | Jonas Savimbi Antonio da Costa |
| Osnivanje | 13. ožujka 1966. |
| Sjedište |  Luanda, Angola |
| Ideologija | konzervativizam angolski nacionalizam demokršćanstvo maoizam (ranije) |
| Politička pozicija | desnica |
| Međunarodna afilijacija | CDI |
| Službene boje | |
| Narodna skupština | 51 / 220 |
| Stranačka zastava | |
 | |
Borba za nezavisnost
urediUNITA-u su 13. ožujka 1966. godine osnovali Jonas Savimbi i Antonio da Costa Fernandes. Njene snage su 25. prosinca iste godine izvele prvi napad na portugalske kolonijalne snage. Savimbi je u početku bio povezan sa FNLA-om Holdena Roberta. Uporište UNITA-e bilo je najjače na području naroda Ovimbundu.
U početku je poltika UNITA-e bila pod uticajem maoizma, što je imalo veze sa Savimbijevim treningom u Kini. Međutim, UNITA će sa sve većim povezivanjem s Sjedinjenim Državama i primanjem njihove pomoći kasnije napustiti tu politiku.
Građanski rat
urediNakon povlačenja portugalske kolonijalne vlasti 1975., ideološki supranici MPLA i UNITA počeli su međusobnu borbu za prevlast, što je izazvalo početak građanskog rata. MPLA, potpomagana od strane Sovjetskog Saveza i Kube, brzo je vojno porazila FNLA. Borci UNITA-e su se također suočili sa skorim uništenjem, ali su se oporavili zahvaljujući pomoći koju im je upućivala Južnoafrička Republika, a posebno Sjedinjene Države tokom 1980-ih. Savimbi je održavao posebno bliske odnose sa Sjedinjenim Državama za vrijeme administracije Ronalda Reagana, posjetivši ga u 1986. godine.
UNITA je pod Savimbijevim vodstvom postala jedan od najučinkovitijih pokreta otpora na kraju XX. vijeka. Do 1989., pred kraj Hladnog rata, Kubanci su povukli svoje snage iz Angole.
Pod utjecajem Gorbačova i Georgea H.W. Busha, Savimbi je pristao da UNITA položi oružje i sudjeluje na višestranačkim izborima 1992. godine. Pošto je u prvom krugu nadmoćno pobjedio kandidat MPLA, José Eduardo dos Santoss, Savimbi je izbore proglasio nevažećima te se UNITA ponovno digla na oružje u listopadu 1992. godine. Tada je velik broj UNITA-inih oficira stradao u tzv. Trodnevnom ratu u Luandi. Ujedinjeni narodi su na nastavak građanskog rata odgovorile embargom protiv UNITA-e. Do 1999., MPLA je onesposobila UNITA-u za frontalne napade, pa su se njeni borci vratili gerilskoj taktici.
Reorganizacija
urediGrađanski rat je završio nakon što je Jonas Savimbi ubijen u zasjedi 22. listopada 2002. godine. Šest tjedana nakon toga, UNITA je potpisala primirje s vladom. U kolovozu iste godine, raspušteno je vojno krilo UNITA-e, koja je zatim reorganizirana kao suvremena politička stranka, odrekavši se gerilskog protuvladinog djelovanja.
Izborna povijest
urediUNITA je sudjelovala na svim višestranačkim izborima u Angoli. Na općim izborima 1992. osvojila je 34.10% glasov i 70 mandata u Narodnoj skupštini, ali je stranka odbila priznati te rezultate smatrajući izbore namještenima. Na parlementarnim izborima 2008. godine ostaju druga najjača stranka u zemlji, ali osvajaju samo 10.39% glasova i padaju na 16 mandata. Na izborima 2012. su osvojili 18.66% glasova i 32 mandata.
Rezultati
uredi| Izbori | Glasova | % | Mandata | +/– | Pozicija | Vlada |
|---|---|---|---|---|---|---|
| 1992. | 1,347,636 | 34.10 | 70 / 220 |
- | 2. mjesto | Oporba |
| 2008. | 670,363 | 10.39 | 16 / 220 |
 54
|
▬ 2. mjesto | Oporba |
| 2012. | 1,074,565 | 18.66 | 32 / 220 |
▲ 16 | ▬ 2. mjesto | Oporba |
| 2017. | 1,818,903 | 26.68 | 51 / 220 |
▲ 19 | ▬ 2. mjesto | Oporba |