Kikinda

Kikinda (mađarski: Nagykikinda, rumunjski: Chichinda Mare, slovački: Kikinda, rusinki: Кикинда) je grad u Srbiji, odnosno autonomnoj pokrajini Vojvodini. Nalazi se na 45.84° geografske širine, i 20.45° geografske dužine. Kikinda ima oko 38.000 stanovnika. Predstavlja administrativni centar Severnobanatskog okruga Srbije.

Kikinda

Kikinda Square.JPG
Trg srpskih dobrovoljaca u Kikindi

Grb
Grb
Osnovni podaci
Država  Srbija
Pokrajina Vojvodina
Upravni okrug Severnobanatski
Opština Kikinda
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) Red Arrow Down.svg 38065
Gustina stanovništva 222 st./km²
Geografija
Koordinate 45°49′28″N 20°27′33″E / 45.8245°N 20.459166°E / 45.8245; 20.459166
Nadmorska visina 73 m
Površina 17893.009 km²
Kikinda na karti Srbije
Kikinda
Kikinda
Kikinda na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski kod 23300
23301
23302
23303
23304
23306
23307
23308
23309
23310
Pozivni broj 0230
Registarska oznaka KI


Koordinate: 45° 49′ 28" SGŠ, 20° 27′ 33" IGD

GeografijaUredi

U severnom delu Banata, u neposrednoj blizini srpsko-rumunske granice, prostire se velika opština Kikinda, središte ekonomskog i društvenog života ovog dela Vojvodine. U opštini su naseljena mesta: Mokrin, Iđoš, Bašaid, Bikač, Banatska Topola, Rusko Selo, Novi Kozarci, Banatsko Veliko Selo, Nakovo i Sajan.

 
Pravoslavna crkva u Kikindi
 
Glavna ulica i katolička crkva u Kikindi

IstorijaUredi

Po arheološkim nalazima, na mestu Kikinde bila su stara naselja, a 1423. godine, kao dobro Ugarskih kraljeva, spominje se mesto Nađ Kekenj. U XVIII veku Kikinda je središte distrikta, a 1893. dobija status slobodnog kraljevskog grada. U narodnooslobodilačkom ratu, 1941. godine u ovom kraju organizuje se oružani otpor u kome dejstvuju Kikindski, Mokrinski i Dragutinovački partizanski odredi.

KulturaUredi

Pored Narodnog muzeja, Istorijskog arhiva i drugih kulturnih institucija, u Kikindi ima dosta istorijskih spomenika: pravoslavne crkve u Kikindi i Mokrinu s radovima Teodora Ilića Češljara, zatim jedina suvača na teritoriji Vojvodine (pod zaštitom), neke građevine iz prve polovine XIX veka, spomenici borcima Kikindskog partizanskog odreda, pesniku revolucionaru Jovanu Popoviću (rad Aleksandra Zarina) i druga spomen-obeležja iz prošlosti. Uskoro se takođe očekuje postavka replike mamuta popularne KIKE u Narodnom muzeju u Kikindi (rad Miroljuba Stamenkovića i još četiri mlada vajara) u originalnoj veličini. U Kikindi od 1982. godine deluje Internacionalni simpozijum skulpture u terakoti Terra, čija zbirka od oko hiljadu skulptura predstavlja jedinstvenu zbirku moderne terakotne skulpture u svetu.

PrivredaUredi

Kikinda ima razvijenu industriju građevinskog materijala, pogone prehrambene industrije u okviru poljoprivrednog kombinata, livnicu železa i tempera i drugo. U gradu je privlačan centar za rekreaciju, a u okolini lovišta i ribolovna područja na kanalu DTD.

DemografijaUredi

Vidi još: Demografska istorija Kikinde.

U naselju Kikinda živi 33901 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,6 godina (38,2 kod muškaraca i 40,9 kod žena). U naselju ima 14607 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,86.

Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine). <duv>

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 28743 [1]
1953. 29635
1961. 34127
1971. 37691
1981. 41797
1991. 43051 42745
2002. 42675 41935


Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
31317 74.67%
Mađari
  
5290 12.61%
Jugosloveni
  
1355 3.23%
Romi
  
841 2.00%
Hrvati
  
168 0.40%
Crnogorci
  
130 0.31%
Makedonci
  
106 0.25%
Rumuni
  
102 0.24%
Muslimani
  
65 0.15%
Nemci
  
52 0.12%
Albanci
  
47 0.11%
Slovaci
  
42 0.10%
Slovenci
  
28 0.06%
Rusi
  
18 0.04%
Ukrajinci
  
17 0.04%
Rusini
  
14 0.03%
Bugari
  
14 0.03%
Česi
  
13 0.03%
Bunjevci
  
6 0.01%
Bošnjaci
  
1 0.00%
nepoznato
  
196 0.46%
 
Pozorište u Kikindi
 
Železnička stanica u Kikindi
 
Mesne zajednice u Kikindi

Slavni ljudiUredi

  • Ranko Žeravica, poznati košarkaški trener
  • Zdravko Borovnica, bivši fudbaler Crvene Zvezde
  • Dragan Žilić, fudbaler
  • Radmila Drljača Berar, bivša rukometašica, osvajačica srebrne olimpijske medalje
  • Miroslav Pecarski, poznati bivši košarkaš
  • Pavle Markov, bivši atletičar
  • Kosta Jankov, poznati košarkaški trener
  • Stefan Šorak, poznati srpski plivač
  • dr.Mičurin "Mirče" Berar, profesor
  • Miroslav Rede, poznati fudbaler Partizana i Dinama, sportski novinar
  • Marica Stražmešter, poznata srpska plivačica
  • Jovica Škoro, fudbalski trener
  • Dragan Markov, rukometni trener
  • Dragan Mrakić, rukometaš
  • Vesna Čipčić, poznata glumica
  • Tomislav Ašković, atletičar
  • Jovan Ćirilov, teatrolog i književnik
  • Milivoj Jugin, stručnjak za astronautiku
  • Srđan V. Tešin, književnik
  • Pavle Pavlović, atletičar
  • Sovra Sandić, fudbaler, reprezentativac FNRJ
  • Stojan Grastić, bokser i trener
  • Savo Pavićević, fudbaler

PovezanoUredi

ReferenceUredi

  1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  2. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Vanjske vezeUredi