Kikinda
Kikinda (mađarski: Nagykikinda, rumunjski: Chichinda Mare, slovački: Kikinda, rusinki: Кикинда) je grad u Srbiji, odnosno autonomnoj pokrajini Vojvodini. Nalazi se na 45.84° geografske širine, i 20.45° geografske dužine. Kikinda ima oko 38.000 stanovnika. Predstavlja administrativni centar Severnobanatskog okruga Srbije.
Kikinda | |
---|---|
![]() Grb | |
Osnovni podaci | |
Država | ![]() |
Pokrajina | Vojvodina |
Upravni okrug | Severnobanatski |
Opština | Kikinda |
Stanovništvo | |
Stanovništvo (2022) | ![]() |
Gustina stanovništva | 222 st./km² |
Geografija | |
Koordinate | 45°49′28″N 20°27′33″E / 45.8245°N 20.459166°E |
Nadmorska visina | 73 m |
Površina | 17893.009 km² |
Ostali podaci | |
Poštanski kod | 23300 23301 23302 23303 23304 23306 23307 23308 23309 23310 |
Pozivni broj | 0230 |
Registarska oznaka | KI |
Koordinate: 45° 49′ 28" SGŠ, 20° 27′ 33" IGD
GeografijaUredi
U severnom delu Banata, u neposrednoj blizini srpsko-rumunske granice, prostire se velika opština Kikinda, središte ekonomskog i društvenog života ovog dela Vojvodine. U opštini su naseljena mesta: Mokrin, Iđoš, Bašaid, Bikač, Banatska Topola, Rusko Selo, Novi Kozarci, Banatsko Veliko Selo, Nakovo i Sajan.
IstorijaUredi
Po arheološkim nalazima, na mestu Kikinde bila su stara naselja, a 1423. godine, kao dobro Ugarskih kraljeva, spominje se mesto Nađ Kekenj. U XVIII veku Kikinda je središte distrikta, a 1893. dobija status slobodnog kraljevskog grada. U narodnooslobodilačkom ratu, 1941. godine u ovom kraju organizuje se oružani otpor u kome dejstvuju Kikindski, Mokrinski i Dragutinovački partizanski odredi.
KulturaUredi
Pored Narodnog muzeja, Istorijskog arhiva i drugih kulturnih institucija, u Kikindi ima dosta istorijskih spomenika: pravoslavne crkve u Kikindi i Mokrinu s radovima Teodora Ilića Češljara, zatim jedina suvača na teritoriji Vojvodine (pod zaštitom), neke građevine iz prve polovine XIX veka, spomenici borcima Kikindskog partizanskog odreda, pesniku revolucionaru Jovanu Popoviću (rad Aleksandra Zarina) i druga spomen-obeležja iz prošlosti. Uskoro se takođe očekuje postavka replike mamuta popularne KIKE u Narodnom muzeju u Kikindi (rad Miroljuba Stamenkovića i još četiri mlada vajara) u originalnoj veličini. U Kikindi od 1982. godine deluje Internacionalni simpozijum skulpture u terakoti Terra, čija zbirka od oko hiljadu skulptura predstavlja jedinstvenu zbirku moderne terakotne skulpture u svetu.
PrivredaUredi
Kikinda ima razvijenu industriju građevinskog materijala, pogone prehrambene industrije u okviru poljoprivrednog kombinata, livnicu železa i tempera i drugo. U gradu je privlačan centar za rekreaciju, a u okolini lovišta i ribolovna područja na kanalu DTD.
DemografijaUredi
- Vidi još: Demografska istorija Kikinde.
U naselju Kikinda živi 33901 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,6 godina (38,2 kod muškaraca i 40,9 kod žena). U naselju ima 14607 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,86.
Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine). <duv>
|
|
Etnički sastav prema popisu iz 2002. | ||||
---|---|---|---|---|
Srbi | 31317 | 74.67% | ||
Mađari | 5290 | 12.61% | ||
Jugosloveni | 1355 | 3.23% | ||
Romi | 841 | 2.00% | ||
Hrvati | 168 | 0.40% | ||
Crnogorci | 130 | 0.31% | ||
Makedonci | 106 | 0.25% | ||
Rumuni | 102 | 0.24% | ||
Muslimani | 65 | 0.15% | ||
Nemci | 52 | 0.12% | ||
Albanci | 47 | 0.11% | ||
Slovaci | 42 | 0.10% | ||
Slovenci | 28 | 0.06% | ||
Rusi | 18 | 0.04% | ||
Ukrajinci | 17 | 0.04% | ||
Rusini | 14 | 0.03% | ||
Bugari | 14 | 0.03% | ||
Česi | 13 | 0.03% | ||
Bunjevci | 6 | 0.01% | ||
Bošnjaci | 1 | 0.00% | ||
nepoznato | 196 | 0.46% |
m | ž | |||
? | 55 | 71 | ||
80+ | 229 | 470 | ||
75-79 | 350 | 787 | ||
70-74 | 718 | 1028 | ||
65-69 | 1016 | 1246 | ||
60-64 | 1110 | 1356 | ||
55-59 | 1168 | 1161 | ||
50-54 | 1750 | 1812 | ||
45-49 | 1746 | 1839 | ||
40-44 | 1560 | 1623 | ||
35-39 | 1445 | 1493 | ||
30-34 | 1407 | 1321 | ||
25-29 | 1450 | 1441 | ||
20-24 | 1560 | 1468 | ||
15-19 | 1465 | 1481 | ||
10-14 | 1245 | 1177 | ||
5-9 | 1036 | 1035 | ||
0-4 | 931 | 885 | ||
prosek | 38.2 | 40.9 |
|
|
|
|
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija | Proizvodnja i snabdevanje... | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 8451 | 829 | 2 | 472 | 3409 | 233 | 608 | 838 | 141 | 586 |
Ženski | 6343 | 333 | 1 | 32 | 2126 | 74 | 97 | 1054 | 209 | 221 |
Oba | 14794 | 1162 | 3 | 504 | 5535 | 307 | 705 | 1892 | 350 | 807 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 67 | 121 | 396 | 178 | 300 | 186 | 1 | - | 84 | |
Ženski | 182 | 112 | 293 | 661 | 715 | 175 | 6 | 1 | 51 | |
Oba | 249 | 233 | 689 | 839 | 1015 | 361 | 7 | 1 | 135 |
Slavni ljudiUredi
- Ranko Žeravica, poznati košarkaški trener
- Zdravko Borovnica, bivši fudbaler Crvene Zvezde
- Dragan Žilić, fudbaler
- Radmila Drljača Berar, bivša rukometašica, osvajačica srebrne olimpijske medalje
- Miroslav Pecarski, poznati bivši košarkaš
- Pavle Markov, bivši atletičar
- Kosta Jankov, poznati košarkaški trener
- Stefan Šorak, poznati srpski plivač
- dr.Mičurin "Mirče" Berar, profesor
- Miroslav Rede, poznati fudbaler Partizana i Dinama, sportski novinar
- Marica Stražmešter, poznata srpska plivačica
- Jovica Škoro, fudbalski trener
- Dragan Markov, rukometni trener
- Dragan Mrakić, rukometaš
- Vesna Čipčić, poznata glumica
- Tomislav Ašković, atletičar
- Jovan Ćirilov, teatrolog i književnik
- Milivoj Jugin, stručnjak za astronautiku
- Srđan V. Tešin, književnik
- Pavle Pavlović, atletičar
- Sovra Sandić, fudbaler, reprezentativac FNRJ
- Stojan Grastić, bokser i trener
- Savo Pavićević, fudbaler
PovezanoUredi
ReferenceUredi
- ↑ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
- ↑ Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7
Vanjske vezeUredi
- www.servis0230.rs Arhivirano 2009-10-29 na Wayback Machine-u privredni portal grada ...u pripremi
- www.dj-media.net Arhivirano 2017-05-19 na Wayback Machine-u
- www.kikinda.co.rs Arhivirano 2014-07-26 na Wayback Machine-u
- www.kikindske.net Arhivirano 2008-08-21 na Wayback Machine-u
- www.kikinda.org Arhivirano 2021-01-17 na Wayback Machine-u
- Kikinda Sistem 48 sati Arhivirano 2013-12-22 na Wayback Machine-u