Iranske pokrajine

Iranske pokrajine ili ostani (perz. استان; ostān, množ. استان‌ها; ostānhā) su prvi stupanj državnih administrativnih podjela u Iranu. Svakom od njih upravlja namjesnik (perz. ostāndār) iz sjedišta koji je najčešće najveći grad pokrajine (perz. markaz). Čitavo područje Irana podijeljeno je na ukupno 31 pokrajinu (ili ostan).

Administrativna historija uredi

Starovjekovna administracija uredi

Glavni članak: Satrapija

Srednjovjekovna administracija uredi

Glavni članak: Atabeg

Novovjekovna administracija uredi

 
Upravna podjela Irana (ili Perzije) iz 1814. godine

Prema Encyclopædia Britannici, Iran se 1908. godine pod kadžarskom dinastijom sastojao od 34 upravne jedinice podijeljene na 26 pokrajina i osam zavisnih teritorija:

Iranska upravna podjela 1908. g.  
Pokrajina Zavisni teritoriji
1 Arabistan i Bahtijari 14 Kamsa 1 Asadabad
2 Astarabad i Gorgan 15 Har 2 Damavand
3 Azarbajdžan 16 Horasan 3 Firuzkuh
4 Fars 17 Kom 4 Džozihikan
5 Giro 18 Kurdistan 5 Kangavir
6 Gilan i Tališ 19 Luristan i Burudžird 6 Natanz
7 Hamadan 20 Mazandaran 7 Tarum Ulija
8 Irak, Gulpajgan i Hunsar 21 Nihavand, Malajir i Kamira 8 Harakan
9 Isfahan 22 Sava
10 Kašan 23 Samnan i Damgan
11 Kazvin 24 Šahrud i Bostam
12 Kerman i Balučistan 25 Teheran
13 Kermanšah 26 Zirind i Bagdadi Šahsivinz

U prvoj polovici 20. vijeka pod dinastijom Pahlavi zemlja se sastojala od 12 pokrajina:

Br. Iranske pokrajine 1940-ih  
1 Ardalan
2 Azarbajdžan
3 Balučistan
4 Fars
5 Gilan
6 Perzijski Irak
7 Horasan
8 Huzestan
9 Kerman
10 Laristan
11 Luristan
12 Mazandaran

Godine 1950. njihov broj smanjen je na deset pokrajina:

Br. Iranske pokrajine 1950. g.  
1 Gilan
2 Mazandaran
3 Istočni Azerbajdžan
4 Zapadni Azarbajdžan
5 Kermanšah
6 Huzestan
7 Fars
8 Kerman
9 Horasan
10 Isfahan

Od 1950. godine broj se pokrajina povećavao razdvojbama postojećih i od 2010. godine Iran se sastojao od ukupno 31 pokrajine.

Današnja administrativna struktura uredi

Iranske pokrajine  

Popis pokrajina uredi

Pokrajina Glavni grad Površina Stanovništvo Gustoća
(st./km²)
Broj okruga Bilješke Zemljovid
Alborška pokrajina Karadž 5833 km² 2,289.375 392,5
st./km²
4 Do 23. lipnja 2010. Alborška pokrajina bila je dijelom
Teheranske pokrajine.
 
Ardabilska pokrajina Ardabil 17.953 km² 1,228.000 68,4
st./km²
9 Do 1993. godine Ardabilska pokrajina bila je dijelom pokrajine
Istočni Azarbajdžan.
 
Bušeherska pokrajina Bušeher 27.653 km² 886.267 32
st./km²
9 Bušeherska pokrajina prvotno je bila dijelom pokrajine Fars koja se
do 1977. godine zvala Halidž Fars („Perzijski zaljev”).
 
Čahar-Mahal i Bahtijari Šahrekord 16.332 km² 842.002 51,6
st./km²
7 Čahar-Mahal i Bahtijari je do 1973. godine bila
dijelom Isfahanske pokrajine.
 
Fars Širaz 133.100 km² 4,528.514 34
st./km²
23 Prvotno je sadržavala današnju Bušehersku pokrajinu.  
Gilan Rašt 14.042 km² 2,381.063 169,6
st./km²
16 Prvotno je sadržavala današnju
Kurdistansku i Zandžansku pokrajinu.
 
Golestan Gorgan 20.195 km² 1,617.087 80,1
st./km²
11 Golestan je nastala 31. svibnja 1997. g. odvajanjem okruga Aliabad,
Gonbad-e Kavus, Gorgan, Kurduj, Minudašt i Turkaman od pokrajine
Mazandaran. Do 1937. g. Gorgan je bio poznat kao Astarabad.
 
Hamadanska pokrajina Hamadan 19.368 km² 1,674.595 86,5
st./km²
8 Hamadanska pokrajina nastala je izdvajanjem iz Kermanšaške pokrajine.  
Hormuzgan Bandar Abas 70.697 km² 1,062.155 15
st./km²
11 Hormuzgan je prvotno bila dijelom Kermanske pokrajine, a do 1977.
godine nosila je naziv Banadir va Džazajiri Bari Oman (Luke i
otoci Omanskog zaljeva).
 
Huzestan Ahvaz 64.057 km² 4,274.979 66,7
st./km²
23 Prvotno je sadržavala današnje pokrajine Luristan
odnosno Kuhgiluje i Bojer-Ahmad.
 
Ilamska pokrajina Ilam 20.133 km² 548.787 27,3
st./km²
8 Ilamska pokrajina nastala je izdvajanjem iz Kermanšaške pokrajine.  
Isfahanska pokrajina Isfahan 107.027 km² 4,559.256 42,6
st./km²
22 Godine 1986. Isfahanskoj pokrajini je pripojeno nekoliko okruga
pokrajine Markazi.
 
Istočni Azarbajdžan Tabriz 45.491 km² 3,603.456 79,2
st./km²
19 Nastala je 1950. godine podjelom pokrajine Azarbajdžan  
Jazdska pokrajina Jazd 129.285 km² 958.323 7,4
st./km²
10 Jazd je prvotno bila dijelom Isfahanske pokrajine. Godine 1986.
pridodani su joj okruzi pokrajine Isfahan, a 2002. godine i
veliki horasanski okrug Tabas.
 
Južni Horasan Birdžand 95.385 km² 600.568 6,3
st./km²
8 Pokrajina je nastala 2004. godine podijelom Horasana na Južni,
Sjeverni i Razavi Horasan, a 2007. godine pridodana su joj tri
okruga (Bošruja, Firdus i Sarajan) iz pokrajine Sjeverni Horasan.
 
Kazvinska pokrajina Kazvin 15.549 km² 1,143.200 73,5
st./km²
5 Pokrajina je nastala 31. prosinca 1996. godine izdvajanjem
okruga Kazvina i Takistana iz Zandžanske pokrajine.
 
Kermanska pokrajina Kerman 180.836 km² 2,947.345 16,3
st./km²
20 Prvotno je sadržavala današnju pokrajinu Hormuzgan.  
Kermanšaška pokrajina Kermanšah 24.998 km² 1,938.060 77,5
st./km²
14 Pokrajina i istoimeno sjedište su od 1950. do 1979. godine
nosili ime Kermanšahan, a zatim do 1995. godine Bahtaran.
 
Kuhgiluje i Bojer-Ahmad Jasudž 16.249 km² 634.299 39
st./km²
5 Prvotno je bila sastavnim dijelom pokrajine Huzestan, a do
1995. godine nosila je ime Bojer-Ahmad i Kuhgiluje
 
Komska pokrajina Kom 11.526 km² 1,064.546 92,4
st./km²
1 Do 1995. godine bila je sastavnim dijelom
Teheranske pokrajine.
 
Kurdistanska pokrajina Sanandadž 28.203 km² 1,440.158 51,1
st./km²
10 Kurdistanska pokrajina prvotno je bila dijelom pokrajine Gilan  
Luristan Horamabad 28.294 km² 1,716.527 60,7
st./km²
10 Luristan je prvotno bila dijelom pokrajine Huzestan.  
Markazi Arak 29.130 km² 1,326.826 45,5
st./km²
11 Prvotno je bila sastavni dio pokrajine Mazandaran, a 1986.
godine nekoliko okruga Markazija pridodano je Isfahanskoj
Semnanskoj i Zandžanskoj pokrajini.
 
Mazandaran Sari 23.756 km² 2,823.606 118,9
st./km²
16 Prvotno je sadržavala današnje pokrajine
Golestan, Markazi i Semnan.
 
Razavi Horasan Mašhad 118.854 km² 5,593.079 47,1
st./km²
26 Pokrajina je nastala 2004. godine podijelom Horasana
na Južni, Sjeverni i Razavi Horasan.
 
Semnanska pokrajina Semnan 97.491 km² 589.742 6
st./km²
5 Semnanska pokrajina prvotno je bila dijelom Mazandarana, a 1986.
godine pridodano joj je nekoliko okruga pokrajine Markazi.
 
Sistan i Balučistan Zahedan 181.785 km² 2,290.076 12,6
st./km²
14 Do 1986. godine pokrajina je nosila ime Balučistan i Sistan.  
Sjeverni Horasan Bodžnurd 28.434 km² 811.572 28,5
st./km²
7 Pokrajina je nastala 2004. godine podijelom Horasana
na Južni, Sjeverni i Razavi Horasan.
 
Teheranska pokrajina Teheran 12.981 km² 12,505.741 963,4
st./km²
13 Do 1986. godine Teheranska pokrajina pripadala je pokrajini Markazi.  
Zandžanska pokrajina Zandžan 21.773 km² 970.946 44,6
st./km²
7 Zandžanska pokrajina prvotno je bila dijelom Gilana, a 1986. godine
pridodano joj je nekoliko okruga pokrajine Markazi.
 
Zapadni Azarbajdžan Urmija 37.059 km² 2,873.459 77,5 st./km² 17 Za vrijeme dinastije Pahlavi Urmija je bila poznata kao Rezaja  
Iran Teheran 1,628.750 km² 70,495.782 43,3
st./km²
369  

Opća statistika uredi

Veze uredi

Vanjske veze uredi

Ostali projekti
 U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Iranske pokrajine
 U Wikimedijinoj ostavi nalazi se atlas Iran