Etnografija (je sintagma od grčkih riječi ἔθνος = narod + γράφειν = pisati), to je opisni (deskriptivni) dio etnologije[1], nauke koja opisuje i proučava materijalnu, društvenu i duhovnu kulturu (život, običaje, vjerovanja i dr.) pojedinih naroda; u stvari skupljačka, muzejska djelatnost etnologa.

Peruanske djevojčice u narodnoj nošnji

Etnografija se odnosi na kvalitativni opis pojava ljudskog društva na osnovu terenskog rada. Etnografija je metoda cjelovitog istraživanja, zasnovana na ideji da se karakteristike sistema ne mogu razumjeti na pouzdan način nezavisno jedna o drugima. Najjkraću i najtočniju razliku između etnografije i etnologije izrekao je Marcel Griaule, po njemu etnografija registrira informacije o različitim narodima, dok etnologija iz tih informacija stvara korelacijske sisteme.

Historijski razvoj etnografije uredi

Njemački istraživač i historičar Gerhard Friedrich Müller (1705. - 1783.) drži se za oca etnografije, jer je on svojim putopisima po sibirskim bespućima između 1733. -1743. detaljno opisao naselja, vjerovanja i običaje sibirskih naroda. Pravi razvoj etnografija je kao i kulturna antropologija doživila u 19. vijeku sa ekspanzijom kolonijalizma, tad su putopisci, ali i kolonijalni službenici počeli detaljno opisivati domorodačko stanovništvo. Prvi etnografski radovi bili su strogo - realistički u skladu sa tada prevladavajućim konstruktivističkim stavovima u akademskim krugovima.

 
Bronisław Malinowski među domorocima Trobrijanskih otoka

Kulturna antropologija uredi

Kulturna antropologija izrasla je iz primjene etnografije. Njeni kanonski tekstovi su većinom etnografski, kao Argonauts of the Western Pacific (Argonauti zapadnog Pacifika) Bronislawa Malinowskog, The Nuer E. E. Evans-Pritcharda, Coming of Age in Samoa (Odrastanje na Samoi) Margaret Mead ili Naven Gregoryja Batesona. Kulturni antropolozi danas polažu visoku vrijednost na stvarno vršenje etnografskog istraživanja tako da je etnologija, što znači komparativna sinteza etnografskih informacija, rijetko osnova za karijeru.

Unutar kulturne antropologije postoji nekoliko podvrsta etnografije. Tokom kasnih 1950-ih i ranih 1960-ih antropolozi su započeli pisanje konfesionalne etnografije koje su namjerno izložile prirodu etnografskog istraživanja. Slavni primjeri uključuju Tristes Tropiques (Tužni tropi) Claudea Lévi-Straussa, The High Valley (Visoka dolina) Kennetha Reada i The Savage and the Innocent (Divljak i naivčina) Davida Maybury-Lewisa, kao i blago fiktivan Return to Laughter (Povratak smijehu) Elenore Smith Bowen (Laure Bohannan). Kasnije refleksivne etnografije poboljšale su tehniku kako bi prevele kulturne razlike predstavljanjem njihovih efekata na etnografe. Slavni primjeri uključuju Reflections on Fieldwork in Morocco (Osvrti na terenski rad u Maroku) Paula Rabinowa, The Headman and I (Poglavica i ja) Jean-Paula Dumonta i Tuhami Vincenta Crapanzana. U 1980-ima retorika etnografije bila je podvrgnuta intenzivnom pregledu unutar discipline pod općim utjecajem literarne teorije i postkolonijalne/poststrukturalističke misli.

"Eksperimentalne" etnografije koje otkrivaju ferment discipline uključuju Shamanism, Colonialism, and the Wild Man (Šamanizam, kolonijalizam i divlji čovjek) Michaela Taussiga, Debating Muslims (Raspravljajući muslimani) Michaela F. J. Fischera i Mehdija Abedija, A Space on the Side of the Road (Prostor na strani ceste) Kathleen Stewart i Advocacy after Bhopal (Zastupanje nakon Bhopala) Kim Fortun.

Kako bi se postalo kulturnim antropologom, normalno se mora baviti etnografijom. Što se duže ostane tako, više se nauči i razumije. Ostanak preko godine dana dopušta ponavljanje događaja i procesa koji su se možda propustili zbog nepoznavanja u početku te kulturnog šoka. Kulturni antropolozi proučavaju i interpretiraju kulturnu različitost kroz etnografiju utemeljenu na terenskom radu. Terenski rad omogućuje procjenu posebne kulture, društva ili zajednice. On obično podrazumijeva provođenje godine dana ili više u drugom društvu, te život s lokalnim ljudima i učenje o njihovim načinima života. Etnografi su sudionički promatrači. Oni sudjeluju u događajima koje proučavaju jer to pomaže razumjevanju lokalnog ponašanja i mišljenja.

Ostala srodna područja uredi

Sociologija i istraživanje kulture također su dio etnografije[2] . Urbana sociologija i Čikaška sociološka škola posebno su povezane s etnografskim istraživanjem, iako su neki od najpoznatijih primjera (uključujući Street Corner Society (Društvo s uličnog ugla) Williama Footea Whytea i Black Metropolis (Crni Metropolis) Clair Drake) bili pod utjecajem antropologa Lloyda Warnera, koji se nalazio na odjelu sociologije u Chicagu. Simbolički interakcionizam razvio se iz iste tradicije i donio je nekoliko izvrsnih socioloških etnografija, uključujući Shared Fantasy (Podijeljena fantazija) Garyja Alana Finea, koja dokumentira ranu historija fantastičnih role-playing igara. Ali iako mnoga potpolja i teoretske perspektive unutar sociologije koriste etnografske metode, etnografija nije sine qua non discipline, kao što je to u kulturnoj antropologiji.

Obrazovanje, etnomuzikologija i folklor su ostala područja koja su proširila upotrebu etnografije. Američki antropolog George Spindler (Univerzitet Stanford) bio je pionir u primjeni etnografske metodologije na školski razred. James Spradley je drugi dobro poznati etnograf, posebno po svojoj knjizi, The Ethnographic Interview (Etnografski intervju), objavljen 1979. godine.

Etnografija se koristila i koristi za proučavanje poslovnih metoda, jer u suvremenim društvima, grupe radnika, upravitelja i svih ostalih u proizvodnom procesu, dakle vrlo heterogene društvene kategorije sudjeluju u zajedničkim socijalnim sistemima. Svaka grupa pokazuje različite karakteristične stavove, obrasce ponašanja i vrijednosti.

Netografija ili virtualna etnografija je novi oblik etnografije koji uključuje sakupljanje etnografskih istraživanja na Internetu.

Sve više univerziteta kao Univerzitet u Illinoisu u Urbana-Champaignu koriste etnografiju kao tehniku za poticanje studentskih istraživanja u humanističkim naukama. Tako na primjer program Ethnography of the University Arhivirano 2005-12-24 na Wayback Machine-u (EOTU; Etnografija na univerzitetu) podržava studentsko istraživanje na UIUC-u i arhivira ga na webu za UIUC zajednicu. EOTU također djeluje kao obrazovna grupa studenata, osoblja i fakulteta sa zanimanjem za ono što taj program znači za provođenje istraživanja na univerzitetima kao institucijama.

Antropolozi poput Daniela Millera i Mary Douglas koristili su etnografske podatke kako bi odgovorili na akademska pitanja o potrošačima i potrošnji. Ekonomija se također koristi etnografijom za razumijevanje načina kako ljudi koriste proizvode i usluge. Primjenjena etnografija kod razvoja novog proizvoda, ponekad se zove - etnografija dizajna i ubrzano se razvija. Nedavna Konferencija o etnografskoj praksi u industriji (Ethnographic Praxis in Industry Conference), čiji su pokrovitelji bili Intel i Microsoft, najbolji je primjer sprege etnografije i moderne ekonomije. Etnografski sistematski i holistički pristup na stvarno iskustvo procijenjuju kreatori proizvoda, koji koriste etmografske metode, kako bi razumjeli neizražene želje ili kulturne običaje koji okružuju proizvod. Ondje gdje fokusne grupe zataje u informiranju trgovaca o onome što ljudi zaista rade, etnografija povezuje ono što ljudi kažu s onim što ustvari čine - izbjegavajući zamke koje se inače skrivaju u podatcima kod ispitivanja fokusiranih grupa.

Tehnike uredi

  1. Promatranje iz prve ruke ili izravno promatranje svakodnevnog ponašanja. Ono može uključivati sudioničko promatranje.
  2. Razgovor s različitim razinama formalnosti. Ovo može uključivati od malenog razgovora do dugih intervjua.
  3. Genealoška metoda. To je skup procedura po kojima etnografi otkrivaju i bilježe povezanosti među krvnom srodnosti, potomstvu i vjenčanju upotrebom dijagrama i simbola.
  4. Detaljni rad s ključnim savjetnikom oko posebnih područja društvenog života.
  5. Produbljeno intervjuiranje.
  6. Otkrivanje lokalnih vjerovanja i percepcija.
  7. Istraživanje orijentirano prema problemu.
  8. Longitudinalno istraživanje. To je neprekidno dugoročno proučavanje područja ili mjesta.
  9. Timsko istraživanje.

Izvori uredi

  1. Токарев, Сергей Александрович (1978). История зарубежной этнографии. Наука. Arhivirano iz originala na datum 2003-05-19. Pristupljeno 2011-05-14. 
  2. "Ethnology" at dictionary.com

Vanjske veze uredi