Enigmatski savez Srbije

Enigmatski savez Srbije (skr. ESS) udruženje je enigmata iz Srbije. Kao društvena organizacija, ESS je osnovan u cilju širenja i popularizacije enigmatike, kao i podsticanja, razvijanja i koordinacije rada enigmatskih udruženja, društava, klubova i sekcija na području Srbije. Prvo sedište Saveza bilo je u Valjevu, da bi od 20. februara 1988. godine ono bilo premešteno u Beograd. Kasnije je sedište premeštano u druga mesta, u zavisnosti od prebivališta predsednika Saveza.

Osnivanje uredi

ESS je osnovan 21. septembra 1985. godine u Valjevu na 17. Susretu zagonetača Jugoslavije (SZJ). Osnivači Saveza bili su: Enigmatski klub „Beograd“, Enigmatsko društvo „Zagonetka“ iz Beograda, Valjevski enigmatski klub „Brankovina“, Enigmatski klub „Gnjilane“, Enigmatski klub „Bor“ i Enigmatska sekcija RKUD „Viskoza“ iz Loznice. Osnovni dokumenti koji su usvojeni na Osnivačkoj skupštini bili su: Samoupravni sporazum o udruživanju u Enigmatski savez Srbije i Statut Enigmatskog saveza Srbije. Statut je kasnije više puta menjan i prilagođavan novonastalim situacijama i potrebama. Kasnijim izmenama omogućeno je da članovi Saveza mogu biti i enigmati – pojedinci, kao i enigmatski izdavači i redakcije.

Predsjednik uredi

Na 20. Susretima enigmata Srbije, održanima u mjestu Brzeće na Kopaoniku, 2729. avgust 2021. godine, za predsjednika ESS-a izabran je Vladimir Šarić iz Šimanovaca.

Dan enigmatike uredi

Etički kodeks ESS usvojen je 1. februara 2006. godine. Na godišnjoj skupštini ESS u Vršcu 11. oktobra 2009. godine usvojeno je da Dan enigmata Srbije bude 21. februar. Na taj dan 1820. godine, na crkveni praznik Zagonetnu subotu, Dimitrije Davidović objavio je u Beču almanah „Zabavnik“ sa 22 klasične zagonetke nepoznatog srpskog autora.

Aktivnosti ESS uredi

Osnivanje novih klubova uredi

Jedna od glavnih aktivnosti ESS od osnivanja je pružanje pomoći pri osnivanju novih enigmatskih klubova. U proteklom periodu, uz pomoć Saveza oformljeni su: Udruženje enigmata „Vuk Karadžić“, Beograd; Enigmatski klub „Piramida“, Novi Sad; Enigmatsko društvo „Dr Đorđe Natošević“, Sombor; Enigmatski klub „Srbija“, Aranđelovac; Enigmatski klub „Braničevo“, Požarevac; Enigmatski klub „Kruševac“; Enigmatski klub „Linija“, Valjevo; Enigmatski klub „Nova zagonetka“, Beograd i Enigmatski klub „Niš“.

Susreti enigmata Srbije uredi

Od 1988. godine Enigmatski savez Srbije organizuje Susrete enigmata Srbije (SES) uvek u drugom mestu, sa bogatim sadržajima kao što su takmičenja u sastavljanju i rešavanju zagonetaka, tribine sa aktuelnim temama iz enigmatike i šire, obilaženje istorijskih i kulturnih znamenitosti, prigodne izložbe itd. Prekid je bio 1999. i 2000. te 2020. godine zbog epidemije koronavirusa. Na Susretima se obično održava i godišnja konferencija ESS po pitanjima organizacije, planova, analize rada itd. Do 2021. održano je 20 susreta i to:

Izdavačka delatnost uredi

Jedan od osnovnih zadataka ESS je štampanje enigmatskih knjiga i rečnika. Od nacionalne ISBN-agencije, pri Narodnoj biblioteci Srbije, ESS je kao izdavač dobio Međunarodni standardni broj knjige, (engl. International standard of book numbers) te je tako uključen u ISBN-sistem sa matičnom oznakom 978-86-912077 i upisan u registar centralne baze u Londonu.

„Glasnik Enigmatskog saveza Srbije“ uredi

Od decembra 1996. godine Savez štampa informativno–teorijski list „Glasnik Enigmatskog saveza Srbije“ i do oktobra 2021. godine publikovano je 38 brojeva tog glasila, koji se neredovito dostavljaju referentnim bibliotekama. U toj publikaciji, pored normativnih akata i odluka organa Saveza, objavljuju se i drugi prilozi vezani za aktivnosti enigmata i članica Saveza, kao i napisi vezani za aktuelne događaje, istoriju i teoriju enigmatike.

Stanje u ESS uredi

Od SES-a na Borskom jezeru (2014) pa do 2021. godine eskalirali su sukobi grupe nezadovoljnih članova s aktuelnim predsjednikom ESS, koji su doveli do nestatutarnih aktivnosti poput smjene predsjednika i preuzimanja vlasti te isključivanja nekih članova i klubova, što je za posljedicu imalo osipanje članstva, gašenje i pasivizaciju klubova i sekcija, degradiranje aktivnosti, smanjivanje broja učesnika SES-ova itd. Na kraju su članovi grupe nezadovoljnika došli u međusobne sukobe te su predsjedničku "vlast" prepustili neutralnom članu.

Izvori uredi