Commons-emblem-question.svg Ovom članku ili jednom njegovom dijelu nedostaju izvori.
Molimo vas da pomognete Wikipediji i dodate odgovarajuće izvore u članak.
Commons-emblem-issue.svg Tema članka je kontroverzna.
Moguće je da se pojedinci ne slažu s tačkom gledišta izraženom u ovom članku ili je neutralna tačka gledišta članka sporna.

Armada Rijeka (Armada Fiume) riječka je navijačka skupina koja se tako nazvala 1987. okupljanjem tridesetak mladih navijača na terasi robne kuće Rijeka.

Mural Armade na Kantridi

PovijestUredi

 
Slogan navijača NK Rijeke

Prvi transparent kojega je ova grupa istaknula bio je na polufinalu nogometnog kupa Jugoslavije, a ta riječka supkulturna skupina predvodila je nekoliko tisuća navijača Rijeke predvođena Halubajskim zvončarima i Lovranskom limenom glazbom i na finalu kupa u Beogradu. U prvo vrijeme grupa se zasniva na tadašnjim zapadnjačkim tredovima, svojevrsnim spojem talijanskih tifosa i engleskoga navijačkog stila. Zbog svoje obilate upotrebe pirotehnike (bakljada), praćenja NK Rijeka na svim gostovanjima širom Jugoslavije, brzo je postala poznata u javnosti. Početkom rata u Hrvatskoj, dečki iz Armade među prvima su mobilizirani i šalju ih na sva ratišta Hrvatske te u Bosnu i Hercegovinu, od kamo se dio njih nikada nije vratio. U međuvremenu mlađe generacije adolescenata preuzima glavnu riječ na zapadnoj tribini Kantride i pokušava uz tradiciju Armade, uvesti neke nove oblike navijanja.

To se prvenstveno očitovalo u organizaciji djelovanja svih djelatnosti kroz klub navijača od 1995. Organiziraju gostovanja, vlastiti marketing, koreografiju, izradu rekvizita, pirotehnička sredstva. Armada postaje avangardom, ali zbog politikantstva i provincijalni pad riječke navijačke scene, uvođenjem nekih novih trendova i stila podrške Rijeke.

Unatoč lošim izdanjima NK Rijeke u devedesetima prošloga stoljeća, Armada nesmanjenim žarom podržava svoj klub, kako u domaćim utakmicama, tako i na gostujućim. Nakon izgubljene borbe za finale kupa 1994., kontroverznog prvenstva 1999., konačno 2005. nakon osamnaest godina svojeg postojanja Armada, za punoljetnost dobiva razlog pravog slavlja – svoj prvi trofej, hrvatski kup osvojen nakon teške borbe protiv Hajduka. Sljedeće sezone Rijeka ponovno osvaja Kup Hrvatske, ali uz muke jer su prvu utakmicu dobili 4:0, a slijedeću izgubili 5:1 od Varteksa. Rijeku je spasio Davor Vugrinec koji je zabio strašno važan gol te Rijeci donio Rabuzinovo sunce.

Politizacija dijela ArmadeUredi

 
Armadina pljuska gradu i Rijeci

Od 1995. uočljiv je desničarski radikalizam kod dijela rukovodstva Armade koji nameću Klubu navijača Armada i NK Rijeci nešto što ne pripada kulturnoj tradiciji grada niti nogometnoj tradiciji kluba Rijeke, što mnoge Riječane odvraća od nogometnog kluba. Takva izmjena imidža NK Rijeke i njenih navijača bila je kroz nametanje NK Rijeci promjene imena, mijenjanje dresova kluba u crne boje, te obavijanje grafita crnilom (bojom koja nema povezanosti sa tradicionalnim svijetloplavo-bijelim bojama NK Rijeke ili s bojama grada (karmina-žuto-plavo), već sa nostalgijom za vremenom kada je u ND Hrvatskoj vladala ta boja ali ne i u Rijeci. I državoslavljeničke bakljade u organizaciji rukovodstva Armade spadaju u politikantsku manipulaciju koja sa sportom nema nikakve veze. U to spadaju nasilnički napadi takvih članova Armade na romsko naselje na Plasama, Rujevica, na sugrađane koji duže od njih nastanjeni u Rijeci ili koji su rođeni u Rijeci i navijači su NK Rijeke (Izvještaj Udruženja Roma Rijeke). Ti ljubitelji crne boje kojima smetaju ljudi tamnije puti nanose sramotu i navijačima Rijeke i Riječanima i čitavoj regiji.

Slogani i simboliUredi

  • FORZA FIUME!
  • Sami protiv svih
  • Krepat, ma ne molat!
  • Vavek Rijeka

Simbol Armade je jedrenjak svijetloplavo-bijele boje, a maskota je Pešikan (morski pas).

Mnogobrojni murali i grafiti Armade nalaze se po Rijeci i Sušaku i Kvarneru, svi s imenom kvarta kojima se iskazuje ljubav prema NK Rijeci. Nalaze se od Pasjaka na sjeverozapadu, na istoku do Senja i Raba, Lovrana na jugozapadu i Malog ložinja na jugu.

Vanjske vezeUredi