1783

godina
(Preusmjereno sa stranice 1783.)
Ovo je članak o godini 1783.

Godina 1783 (MDCCLXXXIII) bila je redovna godina koja počinje u srijedu po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u nedjelju po julijanskom kalendaru.

Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 17. vijek18. vijek19. vijek
Decenija: 1750-e  1760-e  1770-e  – 1780-e –  1790-e  1800-e  1810-e
Godine: 1780 1781 178217831784 1785 1786
Let braće Montgolfier.
1783. po kalendarima
Gregorijanski 1783. (MDCCLXXXIII)
Ab urbe condita 2536.
Islamski 1197–1198.
Iranski 1161–1162.
Hebrejski 5543–5544.
Bizantski 7291–7292.
Koptski 1499–1500.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1838–1839.
Shaka Samvat 1705–1706.
Kali Yuga 4884–4885.
Kineski
Kontinualno 4419–4420.
60 godina Yin Voda Zec
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11783.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Događaji uredi

  • 4. 2. - Prvi u seriji Kalabrijskih zemljotresa koji će na jugu Italije odnijeti živote 50.000 ljudi.
  • mart, krajem - Crnogorski guvernadur Jovan Radonjić otišao u Rijeku (do novembra), možda i do Beča, ponovo moli Austriju za pomoć.[1]
  • 30. 3. - Car Josip II. daje dekret o centralnim sjemeništima, biskupima je oduzeta mogućnost da neposredno odlučuju o odgoju svećeničkog podmlatka; upravu nad sjemeništem u Zagrebu će dobiti Maksimilijan Vrhovac.[2]
  • 19. 4. (8. 4. po j.k.) - Ruska carica Katarina Velika donosi ukaz kojim je anektiran Krimski Kanat, koji se prethodnih nekoliko godina nalazio pod ruskom "zaštitom"; time nestaje posljednji trag nekadašnje Zlatne Horde i nastaje područje koje će postati poznato kao Nova Rusija.
    • Krimska kriza između Austrije i Turske 1783-84: Austrija gomila trupe na turskim granicama, prema hrišćanima u Bosni je zauzet tolerantniji stav.[3]
  • proleće - Grupa popa Nikole Radomirovića, sa Radičem Petrovićem i Stevanom Veskovićem je krenula u prvu izviđačku misiju u Srbiju, upućeni od zemunskog majora Liderskrona (napravili su otiske ključeva beogradskih kapija[4]). U junu će obilaziti i Bosnu.[5]
  • april - Dositej Obradović piše "Pismo Haralampiju" u kojoj najavljuje "Sovjete zdravago razuma", izašle sledeće godine. Pre toga, ovog leta, u Lajpcigu izdaje "Život i priključenija", prvi deo. Dositej je drugi pisac, nakon Orfelina, koji je štampao knjigu građanskom ćirilicom.[6]
  • maj - U Bosni se nastavlja kuga od prošle godine: "Neka se pamti i to da je iza Jurjeva gotovo čitav mjesec dana svakim danom pred Begovom džamijom u podne i ikindiju bilo po 20 dženaza, a nekada i po više"[7]. Kuge u Bosni ima i u Banjoj Luci, Ostrošcu, Travniku i Bihaću, a u Srbiji u Beogradu, Šapcu i drugde - Sava je blokirana, prebezi iz Turske se vraćaju nazad.[8] U Bosni je i gladna godina, jedu se suve kruške umesto hleba, kada je iz Carigrada stigao kapidžija da traži veliki porez, narod je odbio.[9]
  • 8. 6. - Početak erupcije vulkana Laki na Islandu koja će trajati osam mjeseci i posredno i neposredno prouzročiti smrt trećine islandskog stanovništva, kao i glad na području Sjeverozapadne Evrope.
  • jun - Ruske vlasti na novopripojenom području Krima osnivaju grad Sevastopolj, kao bazu za mornaričku eskadru, prvo pod imenom Ahtijar (Bela litica).
  • 29. 6. - Crnogorski glavari pišu karlovačkom mitropolitu Mojsiju da rukopoloži arhimandrita Petra, pošto je Arsenije Plamenac bolestan i ne napušta Crmnicu - urađeno sledeće godine.
  • leto - Pančevački major Turati sastavlja opis puteva Srbije na osnovu izveštaja obaveštajaca.[10]
  • 24. 7. - Sporazum u Georgijevsku kojim Kartli-Kahetinsko Kraljevstvo u današnjoj Gruziji postaje protektorat Ruskog Carstva.
  • 3. 9. - Skopljen Pariški mirovni sporazum kojim je okončan Američki rat za nezavisnost; prema njegovim odredbama Velika Britanija priznaje nezavisnost svojih bivših kolonija te predaje istočni dio Louisiane; Francuska od Britanije preuzima Senegal, Tobago i dio kolonija u Indiji; Španija od Britanaca preuzima Floridu.
  • 21. 11. - U Parizu Jean-François Pilâtre de Rozier i François Laurent izveli prvi uspješan let balonom napunjenim toplim vazduhom. Preletjeli su iznad grada razdaljinu od 8 km za 25 minuta dosegnuvši visinu od gotovo 1.000 m.
  • 25. 11. - Poslednji britanski vojnici napustili New York, nakon završetka Američkog rata za nezavisnost.
  • krajem godine - Skadarski Mahmud-paša Bušatlija počinje vršiti snažniji pritisak na Crnu Goru.[11]

Kroz godinu uredi

  • Franjo Esterházy je ban Hrvatske (do 1785). Plemstvo u Hrvatskoj provodi "agrarni apsentizam", tako je oko 40 velikaša poslalo pisma banu da ne mogu doći na sabor, a živjeli su u Beču, Minhenu, Budimu, Požunu i drugim gradovima Evrope.[12]
  • Karlovačka generalna komanda preporučila da se dopusti slobodnije naseljavanje srpskih trgovaca i zanatlija po svim varošima i štapskim mestima - neke porodice se preseljavaju iz Kostajnice u Petrinju i Karlovac.[13]
  • Ujedinjene banska i varaždinska generalkomanda sa sjedištem u Zagrebu,[14] čime banska krajina gubi vezu sa hrvatskim banom (do 1786).[15]
  • Komisija za ujednačavanje pravopisa u Hrvatskoj i Slavoniji - preovlađuje mišljenje da se uzme pravopis slavonskih pisaca.[16]
  • Jedan pripadnik dubrovačke nove vlastele je tek ove godine izabran u Vijeće umoljenih (Senat), a što je omogućeno sporazumom iz 1763.[17]
  • Josip II. ukida cehove (prije smrti će povući taj patent).
  • U Gospiću izgrađena župna crkva Navještenja Blažene Djevice Marije (od 2000. katedrala)
  • U Beogradu podignuto Šejh-Mustafino turbe.
  • Zaharije Orfelin: "Iskusni podrumar".
  • Mathias Piller i Ludwig Mitterpacher: Iter Per Poseganam Sclavoniae Provinciam.

Rođenja uredi

Smrti uredi

Reference uredi

  1. Istorija s. n. IV-1, 525
  2. Historija n. J. II, 1099
  3. Istorija s. n. IV-1, 455
  4. Istorija s. n. IV-1, 361
  5. Istorija s. n. IV-1, 357
  6. Istorija s. n. IV-2, 99
  7. Velike suše i kuge u Bosanskom ejaletu tokom druge polovine XVIII stoljeća. bosnae.info
  8. Istorija s. n. IV-1, 355
  9. Istorija s. n. IV-1, 454
  10. Istorija s. n. IV-1, 358
  11. Istorija s. n. IV-1, 526
  12. Historija n. J. II, 1074
  13. Istorija s. n. IV-1, 227
  14. Historija n. J. II, 1056
  15. Historija n. J. II, 1102
  16. Historija n. J. II, 1101
  17. Historija n. J. II, 1217-8
Literatura
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
  • Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1), drugi tom (IV-2)