Ovo je glavno značenje pojma Velebit. Za druga značenja, v. Velebit (razvrstavanje).

Velebit ili velebitski masiv je najduža (145 km), ali po nadmorskoj visini tek četvrta planina u Hrvatskoj. Niži je od planina u Dalmatinskoj zagori - Dinare (1831 m), Kamešnice (1809 m) i Biokova (1762 m). Velebit je širine od 10 do 30 km, a površina mu je oko 2200 km2, a najviši vrh Vaganski vrh (1.757 m). Pripada Dinarskom gorju.

Velebit
Pogled na Velebit s primorske strane otkriva tek naizgled geografski slabo razvedenu planinu
Visina Vaganski vrh - 1757 m
Ostali vrhovi Vučjak (1644 m)
Veliki Zavižan (1676 m)
Mali Rajinac 1699 m
Gromovača (1676 m)
Crikvena (1641 m)
Veliki Kozjak (1629 m)
Zečjak (1622 m)
Šatorina (1624 m)
Bačić kuk (1304 m)
Kiza (1214 m)
Veliki Sadikovac (1286 m)
Visočica (1619 m)
Badanj (1638 m)
Vaganski vrh (1757 m)
Sveto brdo (1752 m)
Planinski masiv Dinaridi
Lokacija
Država  Hrvatska
Najbliža mjesta Senj
Otočac
Gospić
Karlobag
Starigrad
Geologija
Starost Mezozoik
Planinarenje
Najlakša staza Premužićeva staza
Planinarski domovi Planinarski dom „Zavižan“
Planinarski dom u Ravnom dabru
Planinarski dom „Prpa“
Planinarski dom „Paklenica“ (Borisov dom)
Nacionalni park Paklenica
Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag

Pruža se uzduž Velebitskog kanala, dijela Jadranskog mora, od prijevoja Vratnik iznad Senja na sjeverozapadu do kanjona rijeke Zrmanje na jugoistoku. S kopnene strane ga okružuju Gacko, Ličko i Gračačko polje s rijekama Gacka, Lika i Otuča.

U literaturi je uobičajeno da se Velebit dijeli na:

Takva podjela se zasniva na geografskim, morfološkim, reljefnim i biološkim posebnostima pojedinih velebitskih dijelova. Crte podjele idu duž prijevoja, preko kojih ceste spajaju unutrašnjost s priobaljem.

Cijelo područje planine zaštićeno je kao park prirode, a Sjeverni Velebit i Paklenica su proglašeni nacionalnim parkovima. Unutar NP Sjeverni Velebit nalazi se i posebno zaštićeni strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi.

Najpoznatija biljna endemska vrsta je velebitska degenija (Degenia velebitica) iz obitelji krstašica, prikazana na naličju kovanice od 50 lipa (prvi ju je opisao i klasificirao botaničar Arpad Degen te je i po njemu dobila ime). Na Velebitu se nalaze i najdublji speleološki objekti u Hrvatskoj: trodijelna "Lukina jama Arhivirano 2006-04-28 na Wayback Machine-u" duboka je 1.392 m (od visine 1.436 m do dubine od 81 m n/m), a "Slovačka jama Arhivirano 2006-08-10 na Wayback Machine-u" 1.320 m.

Za planinare je na Velebitu uređeno mnogo markiranih staza i puteva, koji uzdužno i poprečno povezuju okolna mjesta i planinarske domove na planini. Po svojoj posebnosti, uređenosti i posjećenosti nužno je spomenuti Premužićevu stazu koja je građena između dva svjetska rata, a povezuje Planinarski dom Zavižan, preko Velikog Alana s Oštarijskim vratima; tj. prolazi uzdužno Sjevernim i Srednjim Velebitom.

Velebit je zbog svoje veličanstvenosti jedan od hrvatskih narodnih simbola; pojavljuje se u domoljubnoj pjesmi "Vila Velebita".

Planina predstavlja značajnu prepreku u komunikaciji sjeverne i južne Hrvatske. Uz Vratnik (698 m), najvažniji prijevoji preko kojih su sagrađene ceste su Oštarijska vrata (928 m) između Gospića i Karlobaga i Prezid (766 m) između Gračaca i Obrovca. Suvremena cestovna veza kroz Velebit ostvarena je tek 2003. otvaranjem tunela Sveti Rok. Uz obalu podno Velebita prolazi Jadranska magistrala koja je na tom dijelu poznata po velikom broju zavoja i čestom zatvaranju zbog bure tijekom zime.

Vrhovi Velebita uredi

  • Vučjak - 1644 m
  • Veliki Zavižan - 1676 m Koordinate : 44°48′08.5″N 14°58′25.2″E / 44.802361°N 14.973667°E / 44.802361; 14.973667
  • Mali Rajinac - 1699 m Koordinate : 44°47’39.6”N 15°00’47.4”E
  • Gromovača - 1676 m Koordinate : 44°46’23.3”N 14°59’03.8”E
  • Crikvena - 1641 m
  • Veliki Kozjak - 1629 m Koordinate : 44°43’59.1”N 15°02’07.6”E
  • Zečjak - 1622 m Koordinate : 44°42’11.4”N 14°59’21.2”E
  • Šatorina -1624 m Koordinate : 44°38’51.8”N 15°02’54.4”E
  • Bačić kuk - 1304 m Koordinate : 44°34’45.8”N 15°05’46.0”E
  • Kiza - 1214 m Koordinate : 44°32’54.7”N 15°09’35.2”E
  • Veliki Sadikovac - 1286 m Koordinate : 44°30’18.0”N 15°11’11.2”E
  • Visočica - 1619 m Koordinate : 44°25 46.7”N 15°22 17.0”E
  • Badanj - 1638 m
  • Vaganski vrh - 1757 m Koordinate : 44°22’04.0”N 15°30’16.5”E
  • Sveto brdo - 1752 m Koordinate : 44°19’43.0”N 15°34’11.0”E
  • Crnopac - 1402 m Koordinate :N 44° 15’ 7.3’’ E 15° 50’ 11.6’’

Zaštita prirode uredi

Položaj Velebita, kao i njegova geološka građa, utjecali su na razvoj veoma bogatog i raznolikog živog svijeta. Do sada je registrirano 2700 biljnih vrsta, od kojih čak 78 endemskih. Među endemskim vrstama ističe se glasovita velebitska degenija, a među tercijarnim reliktima hrvatska sibireja. Na području Velebita se gnijezdi velik broj različitih vrsta ptica, a od sisavaca svakako treba spomenuti dvije u Europi ugrožene vrste: smeđi medvjed i vuk.[1]

Zaštićena područja uredi

Za zaštitu su predložena i ova područja: Senjska draga, Nadžak bilo, Mali Rajinac, Veliki Kozjak, Štirovača II, Devčića tavani, Ramino korito, Dobri-bačića kuk, Budakovo brdo, Velinac i stablo obične jele. Šumarski list.

Poveznice uredi

Nastanak uredi

Vanjske poveznice uredi

  1. „Parkovi prirode u Hrvatskoj”. Ministarsvo gospodarstva i održivog razvoja - MINGOR - mingor.gov.hr. Pristupljeno 9. 10. 2021.