Wikipedija

Zaštićena područja u Hrvatskoj

Zaštićena područja prirode u Hrvatskoj su oni dijelovi teritorije koji su značajni po biodiverzitetu, relativnoj očuvanosti izvornog pejzaža i/ili estetsko-turističkih potencijala. Hrvatska je bogata prirodnim vrijednostima rasprostranjenim na području od najviših planinskih vrhova preko nizina pa sve do mora. Zbog geografskog, geološkog i geomorfološkog položaja na relativno malom prostoru isprepliću se mediteranski, alpinski i kontinentalni biogeografski utjecaji te se Hrvatska smatra žarištem („hot spot“) bioraznolikosti u Evropi. Također, područje Dinarida obuhvata više od polovine teritorije Hrvatske, koja se odlikuje mnogobrojnim kraškim oblicima i speleološkim objektima (poljima, pećinama, jamama, vrtačama, zaravnima). To je vizuelno najatraktivniji dio Hrvatske i dom za mnoge endemske vrste.[1]

Kategorije zaštićenih područja

uredi

Zaštićeno područje je geografski jasno određen prostor koji je namijenjen zaštiti prirode i kojim se upravlja radi dugoročnog očuvanja prirode i pratećih usluga ekološkog sistema. Ono je definirano Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) koji je ujedno osnovni pravni akt kojim se propisuju odredbe za zaštitu prirodnih vrijednosti Republike Hrvatske.

Na osnovu Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) u Hrvatskoj postoji devet kategorija zaštite: strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajolik, park-šuma te spomenik parkovne arhitekture. Postoje razlike između nacionalnih kategorija Hrvatske i IUCN-ovih kategorija zaštićenih područja:[2]

  • u Hrvatskoj je devet (9) kategorija, po IUCN je sedam (7)[3]
  • četiri kategorije su identične - strogi rezervat prirode, nacionalni park, spomenik prirode i značajni krajobraz (zaštićeni pejzaž)
  • park prirode i regionalni park ne postoje u IUCN kategorijama, ali sadržajno odgovaraju zaštićenom krajoliku (pejzažu) - kategorija V
  • dvije kategorije su neuporedive, park-šuma i spomenik parkovne arhitekture

Lista kategorija prema zakonodavstvu u Hrvatskoj

uredi
Redni
broj 		Naziv kategorije Broj
IUCN
kategorije[4] 		Namjena Nivo
upravljanja 		Broj
proglašenih
područja 		Površina
km2
1. Strogi rezervat[5] Ia očuvanje izvorne prirode,
praćenje stanja prirode te obrazovanje 		državni i županijski 2 24,13
2. Nacionalni park II očuvanje izvornih prirodnih
i krajobraznih vrijednosti, znanstvena,
kulturna, odgojno-obrazovna i rekreativna 		državni 8 966,66
3. Posebni rezervat očuvanje radi svoje jedinstvenosti,
rijetkosti ili reprezentativnosti,
a osobitog je znanstvenog značenja 		državni i županijski 80 396,61
4 Park prirode zaštita bioraznolikosti,
georaznolikosti i krajobrazne raznolikosti, odgojno-obrazovna, kulturno-povijesna, turističko-rekreacijska namjena 		državni 12 4.023,42
5 Regionalni park zaštita bioraznolikosti,
georaznolikosti i krajobrazne raznolikosti, održivi razvoj i turizam 		županijska 2 13,4
6 Spomenik prirode III ekološka, znanstvena, estetska ili odgojno-obrazovna županijska/lokalna 78 0,02
7 Značajni krajolik V zaštita krajobrazne vrijednosti,
bioraznolikosti i georaznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja, odmor i rekreacija 		županijska i općinska 81 14,87
8 Park-šuma neprimjenljivo očuvanje prirodne ili sađene šume veće krajobrazne vrijednosti,
odmor i rekreacija 		županijska/lokalna 27 0,39
9 Spomenik parkovne arhitekture neprimjenljivo očuvanje umjetno oblikovanog prostora odnosno stabla koji ima estetsku,
stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu, ekološku ili znanstvenu vrijednost 		županijska 120 0,12

Spisak zaštićenih područja

uredi

Do 7.4.2021. Zakonom o zaštiti prirode zaštićeno je ukupno 409 područja na ukupno 821327,25 ha što čini 9,3 % ukupnog teritorija Hrvatske.[6]

Istovremeno na WDPA portalu evidencija se znatno razlikuje, što je posljedica različitih metodologija praćenja zaštićenih područja.[7]

Strogi rezervati

uredi

Na listi WDPA koju čini 1.198 zaštićenih područja u Hrvatskoj nalaze se i dva područja sa kategorijom strogi rezervati [8]

Foto Naziv
područja 		Broj IUCN
kategorije 		Godina Površina
(ha) 		Opština
Bijele i Samarske stijene Ia 1985.[9] 1.298 Ogulin
  Hajdučki i Rožanski kukovi Ia 1969.[10] 1.298 Senj

Nacionalni parkovi

uredi

U Republici Hrvatskoj zaštićeno je 8 nacionalnih parkova.[11]

Plitvička jezera, Brijuni, Kornati, Mljet, Krka, Paklenica, Risnjak, Sjeverni Velebit[7]

Posebni rezervati

uredi

Lokrum, Glavine - Mali Luka, Kopački rit, Štirovača, Crna Mlaka, Laudonov gaj, Lun - Divlje Maline, Motovunska šuma, Limski zaljev, Malostonski zaljev, Debela Lipa - Velika Rebar, Cret Dubravica, Cret Banski Moravci, Mali Kalnik, Vrljika - izvor, Kočje, Čempresada Pod Gospu, Mrkan, Bobara i Supetar, Pod Gredom, Prud, Orepak, Modro oko i jezero Desne, Kuti, Delta Neretve,[12]

Parkovi prirode

uredi

U Republici Hrvatskoj zaštićeno je 12 parkova prirode (22.2.2021.).

Park prirode Biokovo, Park prirode Kopački rit, Lastovsko otočje, Lonjsko polje, Park prirode Medvednica, Papuk, Park prirode Telašćica, Velebit, Vransko jezero, Učka, Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje, Dinara[13]

Regionalni parkovi

uredi

Na listi WDPA zaštićenih područja u Hrvatskoj nalaze se i dva područja pod naslovom regionalni parkovi, bez oznake kategorije. [14]

Foto Naziv
područja 		Godina Površina
(ha) 		Opština
  Regionalni park Mura-Drava 2011.[15] 87.680 Osijek
  Moslavačka gora 2011.[16] 15.108 Bjelovar

Spomenici prirode

uredi

U Republici Hrvatskoj je zaštićeno 79 spomenika prirode (Bioportal, 1.1.2021.).[17]

Velnačka glavica, Grapčeva špilja, Hušnjakovo brdo, Špilja Vindija, Velika (Mačkova) pećina, Amidžina pećina, Jama Baredine, Cerovačke pećine, Crna pećina, Crveno jezero, Gromačka špilja, Pećina Golubnjača, Ponor Gotovž, Stijena Kolač, Pećina Ledenica, Špilja Lokvarka, Markova jama, Medina pećina, Špilja Medvidina, Špilja Modrič, Modro jezero, Močiljska špilja, Modra špilja, Pećina Ostrovica, Otruševačka špilja, Pećina Pčelinja, Petrićeva pećina, Špilja Rača, Ruskamen, Samogradska pećina, Špilja na otoku Ravniku, Špilja Šipun, Špilja Šupljara, Špilja u kamenolomu Tounj, Veternica (pećina), Špilja Vidovka, Stijena Visibaba, Vela Draga, Vela špilja, Špilja Vranjača i Zametska pećina.[18]

Značajni krajolici

uredi

Konavoski dvori, Badija, Predolac-Šibenica, Rijeka Dubrovačka, Uvala Vučina, Uvala Prapratno

Park šume

uredi

Golubinjak, Japlenški vrh, Šijana, Zlatni rt-Škaraba, Gornje Čelo, Donje Čelo, Jankovac, Trakošćan, Stražnik, Župetnica, Pod javori, Kanovci, Brdo djed, Borik, Hober, Velika i Mala Petka,[19]

Spomenici parkovne arhitekture

uredi

U Hrvatskoj zaštićeno je 120 spomenika parkovne arhitekture (Bioportal, 1.1.2021.).[6]

Park Foretić, Čempres u Čari, Platana u Trstenom, Platana na Brsaljama, Drvored čempresa na Korčuli, Čempresi iznad Orebića

Ramsarska područja

uredi

U Hrvatskoj se nalazi pet (5) Ramsar područja, ukupne površine 93.590 ha.[20]

Redni
broj 		Foto Naziv
područja 		Evidencioni
broj 		Vrsta baštine Godina Površina
(ha) 		Opština
1.   Lonjsko polje 584 Park prirode 1992.[21] 51.218 Sisak
2. Ribnjaci Crna Mlaka 582 Posebni rezervat prirode 1992.[22] 756 Jastrebarsko
3.   Vransko jezero 2109 Park prirode 2013.[23] 5.748 Biograd na Moru
3.   Delta Neretve 585 1992.[24] 12.742 Metković, Opuzen
3.   Park prirode Kopački rit 583 Park prirode 1992.[25] 23.126 Bilje

Reference

uredi
  1. ↑ „Što je zaštićeno područje”. Što je zaštićeno područje. Pristupljeno 10.10. 2021. 
  2. ↑ „Kategorije zaštićenih područja u Hrvatskoj”. Kategorije zaštićenih područja u Hrvatskoj. Pristupljeno 10.10. 2021. 
  3. ↑ Zaštićena područja - www.iucn.org(en)
  4. ↑ Kategorije zaštićenih područja - www.iucn.org(en)
  5. ↑ „Izvještaj o stanju prirode u Hrvatskoj 2013 - 2017 - 4.4 Zaštićena područja”. Izvještaj o stanju prirode u Hrvatskoj 2013 - 2017 - 4.4 Zaštićena područja. Pristupljeno 10.10. 2021. 
  6. ↑ 6,0 6,1 „Što je zaštićeno područje”. Što je zaštićeno područje. Pristupljeno 27. 7. 2021. 
  7. ↑ 7,0 7,1 „Broj zaštićenih područja u Hrvatskoj”. Broj zaštićenih područja u Hrvatskoj. Pristupljeno 10.10. 2021. 
  8. ↑ WDPA: Zaštićena područja u Hrvatskoj (1198) - www.protectedplanet.net - Pristupljeno 20.12.2021
  9. ↑ „Bijele i Samsrske stijene”. Bijele i Samsrske stijene. Pristupljeno 9. 2. 2021. (en)
  10. ↑ „Hajdučki i Rožanski kukovi”. Hajdučki i Rožanski kukovi. Pristupljeno 9. 12. 2021. 
  11. ↑ „Nacionalni parkovi u Hrvatskoj”. Nacionalni parkovi u Hrvatskoj. Pristupljeno 9. 10. 2021. 
  12. ↑ „Broj zaštićenih područja u Hrvatskoj - Posebni rezervati”. Broj zaštićenih područja u Hrvatskoj - Posebni rezervati. Pristupljeno 10.10. 2021. 
  13. ↑ „Parkovi prirode u Hrvatskoj”. Parkovi prirode u Hrvatskoj. Pristupljeno 9. 10. 2021. 
  14. ↑ „Broj zaštićenih područja u Hrvatskoj - regionalni parkovi”. Broj zaštićenih područja u Hrvatskoj - regionalni parkovi. Pristupljeno 10.10. 2021. 
  15. ↑ „Regionalni park Mura-Drava”. Regionalni park Mura-Drava. Pristupljeno 9. 12. 2021. 
  16. ↑ „Moslavačka gora”. Moslavačka gora. Pristupljeno 9. 12. 2021. 
  17. ↑ „Ostala zaštićena područja u Hrvatskoj”. Ostala zaštićena područja u Hrvatskoj. Pristupljeno 9. 10. 2021. 
  18. ↑ „Zaštićena područja u Hrvatskoj - spomenici prirode”. Zaštićena područja u Hrvatskoj - spomenici prirode. Pristupljeno 10.10. 2021. 
  19. ↑ „Broj zaštićenih područja u Hrvatskoj - park šume”. Broj zaštićenih područja u Hrvatskoj - park šume. Pristupljeno 10.10. 2021. 
  20. ↑ „Ramsarska područja u Hrvatskoj”. Ramsarska područja u Hrvatskoj. Pristupljeno 9. 2. 2021. 
  21. ↑ „Park prirode Lonjsko polje”. Park prirode Lonjsko polje. Pristupljeno 9. 2. 2021. 
  22. ↑ „Ribnjaci Crna Mlaka”. Ribnjaci Crna Mlaka. Pristupljeno 9. 2. 2021. 
  23. ↑ „Vransko jezero”. Vransko jezero. Pristupljeno 9. 2. 2021. 
  24. ↑ „Delta rijeke Neretve”. Delta rijeke Neretve. Pristupljeno 9. 2. 2021. 
  25. ↑ „Park prirode Kopački rit”. Park prirode Kopački rit. Pristupljeno 9. 2. 2021. 
  Portal Hrvatska
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Zaštićena_područja_u_Hrvatskoj&oldid=42389719