Zaštićena područja u Hrvatskoj
Zaštićena područja prirode u Hrvatskoj su oni dijelovi teritorije koji su značajni po biodiverzitetu, relativnoj očuvanosti izvornog pejzaža i/ili estetsko-turističkih potencijala. Hrvatska je bogata prirodnim vrijednostima rasprostranjenim na području od najviših planinskih vrhova preko nizina pa sve do mora. Zbog geografskog, geološkog i geomorfološkog položaja na relativno malom prostoru isprepliću se mediteranski, alpinski i kontinentalni biogeografski utjecaji te se Hrvatska smatra žarištem („hot spot“) bioraznolikosti u Evropi. Također, područje Dinarida obuhvata više od polovine teritorije Hrvatske, koja se odlikuje mnogobrojnim kraškim oblicima i speleološkim objektima (poljima, pećinama, jamama, vrtačama, zaravnima). To je vizuelno najatraktivniji dio Hrvatske i dom za mnoge endemske vrste.[1]
Kategorije zaštićenih područja
urediZaštićeno područje je geografski jasno određen prostor koji je namijenjen zaštiti prirode i kojim se upravlja radi dugoročnog očuvanja prirode i pratećih usluga ekološkog sistema. Ono je definirano Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) koji je ujedno osnovni pravni akt kojim se propisuju odredbe za zaštitu prirodnih vrijednosti Republike Hrvatske.
Na osnovu Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) u Hrvatskoj postoji devet kategorija zaštite: strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajolik, park-šuma te spomenik parkovne arhitekture. Postoje razlike između nacionalnih kategorija Hrvatske i IUCN-ovih kategorija zaštićenih područja:[2]
- u Hrvatskoj je devet (9) kategorija, po IUCN je sedam (7)[3]
- četiri kategorije su identične - strogi rezervat prirode, nacionalni park, spomenik prirode i značajni krajobraz (zaštićeni pejzaž)
- park prirode i regionalni park ne postoje u IUCN kategorijama, ali sadržajno odgovaraju zaštićenom krajoliku (pejzažu) - kategorija V
- dvije kategorije su neuporedive, park-šuma i spomenik parkovne arhitekture
Lista kategorija prema zakonodavstvu u Hrvatskoj
urediRedni broj |
Naziv kategorije | Broj IUCN kategorije[4] |
Namjena | Nivo upravljanja |
Broj proglašenih područja |
Površina km2 |
|
---|---|---|---|---|---|---|---|
1. | Strogi rezervat[5] | Ia | očuvanje izvorne prirode, praćenje stanja prirode te obrazovanje |
državni i županijski | 2 | 24,13 | |
2. | Nacionalni park | II | očuvanje izvornih prirodnih i krajobraznih vrijednosti, znanstvena, kulturna, odgojno-obrazovna i rekreativna |
državni | 8 | 966,66 | |
3. | Posebni rezervat | očuvanje radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti, a osobitog je znanstvenog značenja |
državni i županijski | 80 | 396,61 | ||
4 | Park prirode | zaštita bioraznolikosti, georaznolikosti i krajobrazne raznolikosti, odgojno-obrazovna, kulturno-povijesna, turističko-rekreacijska namjena |
državni | 12 | 4.023,42 | ||
5 | Regionalni park | zaštita bioraznolikosti, georaznolikosti i krajobrazne raznolikosti, održivi razvoj i turizam |
županijska | 2 | 13,4 | ||
6 | Spomenik prirode | III | ekološka, znanstvena, estetska ili odgojno-obrazovna | županijska/lokalna | 78 | 0,02 | |
7 | Značajni krajolik | V | zaštita krajobrazne vrijednosti, bioraznolikosti i georaznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja, odmor i rekreacija |
županijska i općinska | 81 | 14,87 | |
8 | Park-šuma | neprimjenljivo | očuvanje prirodne ili sađene šume veće krajobrazne vrijednosti, odmor i rekreacija |
županijska/lokalna | 27 | 0,39 | |
9 | Spomenik parkovne arhitekture | neprimjenljivo | očuvanje umjetno oblikovanog prostora odnosno stabla koji ima estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu, ekološku ili znanstvenu vrijednost |
županijska | 120 | 0,12 |
Spisak zaštićenih područja
urediDo 7.4.2021. Zakonom o zaštiti prirode zaštićeno je ukupno 409 područja na ukupno 821327,25 ha što čini 9,3 % ukupnog teritorija Hrvatske.[6]
Istovremeno na WDPA portalu evidencija se znatno razlikuje, što je posljedica različitih metodologija praćenja zaštićenih područja.[7]
Strogi rezervati
urediNa listi WDPA koju čini 1.198 zaštićenih područja u Hrvatskoj nalaze se i dva područja sa kategorijom strogi rezervati [8]
Foto | Naziv područja |
Broj IUCN kategorije |
Godina | Površina (ha) |
Opština |
---|---|---|---|---|---|
Bijele i Samarske stijene | Ia | 1985.[9] | 1.298 | Ogulin | |
Hajdučki i Rožanski kukovi | Ia | 1969.[10] | 1.298 | Senj |
Nacionalni parkovi
urediU Republici Hrvatskoj zaštićeno je 8 nacionalnih parkova.[11]
Plitvička jezera, Brijuni, Kornati, Mljet, Krka, Paklenica, Risnjak, Sjeverni Velebit[7]
Posebni rezervati
urediLokrum, Glavine - Mali Luka, Kopački rit, Štirovača, Crna Mlaka, Laudonov gaj, Lun - Divlje Maline, Motovunska šuma, Limski zaljev, Malostonski zaljev, Debela Lipa - Velika Rebar, Cret Dubravica, Cret Banski Moravci, Mali Kalnik, Vrljika - izvor, Kočje, Čempresada Pod Gospu, Mrkan, Bobara i Supetar, Pod Gredom, Prud, Orepak, Modro oko i jezero Desne, Kuti, Delta Neretve,[12]
Parkovi prirode
urediU Republici Hrvatskoj zaštićeno je 12 parkova prirode (22.2.2021.).
Park prirode Biokovo, Park prirode Kopački rit, Lastovsko otočje, Lonjsko polje, Park prirode Medvednica, Papuk, Park prirode Telašćica, Velebit, Vransko jezero, Učka, Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje, Dinara[13]
Regionalni parkovi
urediNa listi WDPA zaštićenih područja u Hrvatskoj nalaze se i dva područja pod naslovom regionalni parkovi, bez oznake kategorije. [14]
Foto | Naziv područja |
Godina | Površina (ha) |
Opština |
---|---|---|---|---|
Regionalni park Mura-Drava | 2011.[15] | 87.680 | Osijek | |
Moslavačka gora | 2011.[16] | 15.108 | Bjelovar |
Spomenici prirode
urediU Republici Hrvatskoj je zaštićeno 79 spomenika prirode (Bioportal, 1.1.2021.).[17]
Velnačka glavica, Grapčeva špilja, Hušnjakovo brdo, Špilja Vindija, Velika (Mačkova) pećina, Amidžina pećina, Jama Baredine, Cerovačke pećine, Crna pećina, Crveno jezero, Gromačka špilja, Pećina Golubnjača, Ponor Gotovž, Stijena Kolač, Pećina Ledenica, Špilja Lokvarka, Markova jama, Medina pećina, Špilja Medvidina, Špilja Modrič, Modro jezero, Močiljska špilja, Modra špilja, Pećina Ostrovica, Otruševačka špilja, Pećina Pčelinja, Petrićeva pećina, Špilja Rača, Ruskamen, Samogradska pećina, Špilja na otoku Ravniku, Špilja Šipun, Špilja Šupljara, Špilja u kamenolomu Tounj, Veternica (pećina), Špilja Vidovka, Stijena Visibaba, Vela Draga, Vela špilja, Špilja Vranjača i Zametska pećina.[18]
Značajni krajolici
urediKonavoski dvori, Badija, Predolac-Šibenica, Rijeka Dubrovačka, Uvala Vučina, Uvala Prapratno
Park šume
urediGolubinjak, Japlenški vrh, Šijana, Zlatni rt-Škaraba, Gornje Čelo, Donje Čelo, Jankovac, Trakošćan, Stražnik, Župetnica, Pod javori, Kanovci, Brdo djed, Borik, Hober, Velika i Mala Petka,[19]
Spomenici parkovne arhitekture
urediU Hrvatskoj zaštićeno je 120 spomenika parkovne arhitekture (Bioportal, 1.1.2021.).[6]
Park Foretić, Čempres u Čari, Platana u Trstenom, Platana na Brsaljama, Drvored čempresa na Korčuli, Čempresi iznad Orebića
Ramsarska područja
urediU Hrvatskoj se nalazi pet (5) Ramsar područja, ukupne površine 93.590 ha.[20]
Redni broj |
Foto | Naziv područja |
Evidencioni broj |
Vrsta baštine | Godina | Površina (ha) |
Opština |
---|---|---|---|---|---|---|---|
1. | Lonjsko polje | 584 | Park prirode | 1992.[21] | 51.218 | Sisak | |
2. | Ribnjaci Crna Mlaka | 582 | Posebni rezervat prirode | 1992.[22] | 756 | Jastrebarsko | |
3. | Vransko jezero | 2109 | Park prirode | 2013.[23] | 5.748 | Biograd na Moru | |
3. | Delta Neretve | 585 | 1992.[24] | 12.742 | Metković, Opuzen | ||
3. | Park prirode Kopački rit | 583 | Park prirode | 1992.[25] | 23.126 | Bilje |
Reference
uredi- ↑ „Što je zaštićeno područje”. Što je zaštićeno područje. Pristupljeno 10.10. 2021.
- ↑ „Kategorije zaštićenih područja u Hrvatskoj”. Kategorije zaštićenih područja u Hrvatskoj. Pristupljeno 10.10. 2021.
- ↑ Zaštićena područja - www.iucn.org(en)
- ↑ Kategorije zaštićenih područja - www.iucn.org(en)
- ↑ „Izvještaj o stanju prirode u Hrvatskoj 2013 - 2017 - 4.4 Zaštićena područja”. Izvještaj o stanju prirode u Hrvatskoj 2013 - 2017 - 4.4 Zaštićena područja. Pristupljeno 10.10. 2021.
- ↑ 6,0 6,1 „Što je zaštićeno područje”. Što je zaštićeno područje. Pristupljeno 27. 7. 2021.
- ↑ 7,0 7,1 „Broj zaštićenih područja u Hrvatskoj”. Broj zaštićenih područja u Hrvatskoj. Pristupljeno 10.10. 2021.
- ↑ WDPA: Zaštićena područja u Hrvatskoj (1198) - www.protectedplanet.net - Pristupljeno 20.12.2021
- ↑ „Bijele i Samsrske stijene”. Bijele i Samsrske stijene. Pristupljeno 9. 2. 2021.(en)
- ↑ „Hajdučki i Rožanski kukovi”. Hajdučki i Rožanski kukovi. Pristupljeno 9. 12. 2021.
- ↑ „Nacionalni parkovi u Hrvatskoj”. Nacionalni parkovi u Hrvatskoj. Pristupljeno 9. 10. 2021.
- ↑ „Broj zaštićenih područja u Hrvatskoj - Posebni rezervati”. Broj zaštićenih područja u Hrvatskoj - Posebni rezervati. Pristupljeno 10.10. 2021.
- ↑ „Parkovi prirode u Hrvatskoj”. Parkovi prirode u Hrvatskoj. Pristupljeno 9. 10. 2021.
- ↑ „Broj zaštićenih područja u Hrvatskoj - regionalni parkovi”. Broj zaštićenih područja u Hrvatskoj - regionalni parkovi. Pristupljeno 10.10. 2021.
- ↑ „Regionalni park Mura-Drava”. Regionalni park Mura-Drava. Pristupljeno 9. 12. 2021.
- ↑ „Moslavačka gora”. Moslavačka gora. Pristupljeno 9. 12. 2021.
- ↑ „Ostala zaštićena područja u Hrvatskoj”. Ostala zaštićena područja u Hrvatskoj. Pristupljeno 9. 10. 2021.
- ↑ „Zaštićena područja u Hrvatskoj - spomenici prirode”. Zaštićena područja u Hrvatskoj - spomenici prirode. Pristupljeno 10.10. 2021.
- ↑ „Broj zaštićenih područja u Hrvatskoj - park šume”. Broj zaštićenih područja u Hrvatskoj - park šume. Pristupljeno 10.10. 2021.
- ↑ „Ramsarska područja u Hrvatskoj”. Ramsarska područja u Hrvatskoj. Pristupljeno 9. 2. 2021.
- ↑ „Park prirode Lonjsko polje”. Park prirode Lonjsko polje. Pristupljeno 9. 2. 2021.
- ↑ „Ribnjaci Crna Mlaka”. Ribnjaci Crna Mlaka. Pristupljeno 9. 2. 2021.
- ↑ „Vransko jezero”. Vransko jezero. Pristupljeno 9. 2. 2021.
- ↑ „Delta rijeke Neretve”. Delta rijeke Neretve. Pristupljeno 9. 2. 2021.
- ↑ „Park prirode Kopački rit”. Park prirode Kopački rit. Pristupljeno 9. 2. 2021.