Ugljen-dioksid, ugljični dioksid, karbon dioksid ili ugljenik(IV)-oksid je atmosferski gas koji se sastoji od od jednog atoma ugljenika i dva atoma kiseonika. Hemijska formula ovog gasa je CO2.

Ugljen-dioksid
Structural formula of carbon dioxide with bond length
Ball-and-stick model of carbon dioxide
Ball-and-stick model of carbon dioxide
Space-filling model of carbon dioxide
Space-filling model of carbon dioxide
Drugi nazivi Gas ugljene kiseline
Ugljen anhidrid
Ugljen oksid
Ugljen(IV) oksid
Suvi led (čvrsta faza)
Identifikacija
CAS registarski broj 124-38-9 DaY
PubChem[1][2] 280
ChemSpider[3] 274 DaY
UNII 142M471B3J DaY
EINECS broj 204-696-9
UN broj 1013
KEGG[4] D00004
MeSH Carbon+dioxide
ChEBI 16526
ChEMBL[5] CHEMBL1231871 DaY
RTECS registarski broj toksičnosti FF6400000
ATC code V03AN02
Bajlštajn 1900390
Gmelin Referenca 989
3DMet B01131
Jmol-3D slike Slika 1
Slika 2
Svojstva
Molekulska formula CO2
Molarna masa 44.01 g mol−1
Agregatno stanje Bezbojni gas
Miris Bez mirisa
Gustina 1562 kg/m3 (čvrst na 1 atm i −78.5 °C)
770 kg/m3 (tečan na 56 atm i 20 °C)
1,977 kg/m3 (gas na 1 atm i 0 °C)
Tačka topljenja

-78 °C, 194.7 K, -109 °F (subl.)

Tačka ključanja

-57 °C, 216.6 K, -70 °F (na 5.185 bar)

Rastvorljivost u vodi 1,45 g/L na 25 °C, 100 kPa
Napon pare 5,73 MPa (20 °C)
pKa 6,35, 10,33
Indeks prelamanja (nD) 1,1120
Viskoznost 0,07 cP na −78.5 °C
Dipolni moment 0 D
Struktura
Kristalna rešetka/struktura trigonalna
Oblik molekula (orbitale i hibridizacija) linearan
Termohemija
Standardna entalpija stvaranja jedinjenja ΔfHo298 −393,5 kJ·mol−1
Standardna molarna entropija So298 214 J·mol−1·K−1
Specifični toplotni kapacitet, C 37,135 J/K mol
Opasnost
Podaci o bezbednosti prilikom rukovanja (MSDS) Sigma-Aldrich
NFPA 704
0
2
0
 
Srodna jedinjenja
Drugi anjoni Ugljen disulfid
Ugljen diselenid
Drugi katjoni Silicijum dioksid
Germanijum dioksid
Kalaj dioksid
Olovo dioksid
Srodna oksidi ugljenika Ugljen monoksid
ugljen suboksid
Diugljen monoksid
ugljen trioksid
Srodna jedinjenja ugljena kiselina
karbonil sulfid

 DaY (šta je ovo?)   (verifikuj)

Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references

Osobine uredi

Pod normalnim uslovima ugljen-dioksid je u gasovitom agregatnom stanju. Bez mirisa je, zagušljiv, nezapaljiv, teži od vazduha. Adijabatskom ekspanzijom (širenjm sa visokog na atmosferski pritisak) delimično prelazi u čvrsto stanje (suvi led).

Primena uredi

  • U proizvodnji pića i napitaka za gaziranje, zaštitu i pretakanje;
  • U hemijskoj industriji za dobijanje karbonata, bikarbonata, đubriva, sinteznih smesa, u neutralizaciji alkalnih rastvora, proizvodnji boja, itd.;
  • U tehnici zavarivanja, u metalurgiji, livarstvu, u hlađenju i zaštiti proizvoda.

Način proizvodnje i isporuke uredi

  • Dobija se prečišćavanjem sirovog ugljendioksida iz prirodnih izvora ili iz procesa hemijske industrije i utečnjavanjem u robni gas.
  • U čeličnim sudovima - bocama, pod pritiskom od 70-150 bara u tečnom agregatnom stanju ili u tečnom agregatnom stanju specijalnim transportnim sudovima pod pritiskom do suda korisnika gasa.

Postupak i materijali uredi

  • Gas u suvom stanju nije korodivan. Za vlažan gas je neophodna primena legiranih čelika. Za tečnost se koriste legirani čelici za niske temperature. Dozvoljena je upotreba većine plastičnih materijala.
  • U radu sa gasom ili tečnošću pod pritiskom treba se pridržavati propisanih uputstava i mera zaštite.

Suvi led uredi

  • Suvi led se isporučuje u blokovima dimenzija 25 cm x 25 cm x 40 cm, prosečne težine oko 25 kg.
  • Pakuje se i transportuje u izolovanim kontejnerima u koje staje oko 250 kg.

Primena uredi

Osnovna upotreba je za hlađenje u transportu.

Reference uredi

  1. Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.  edit
  2. Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  3. Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846.  edit
  4. Joanne Wixon, Douglas Kell (2000). „Website Review: The Kyoto Encyclopedia of Genes and Genomes — KEGG”. Yeast 17 (1): 48–55. DOI:10.1002/(SICI)1097-0061(200004)17:1<48::AID-YEA2>3.0.CO;2-H. 
  5. Gaulton A, Bellis LJ, Bento AP, Chambers J, Davies M, Hersey A, Light Y, McGlinchey S, Michalovich D, Al-Lazikani B, Overington JP. (2012). „ChEMBL: a large-scale bioactivity database for drug discovery”. Nucleic Acids Res 40 (Database issue): D1100-7. DOI:10.1093/nar/gkr777. PMID 21948594.  edit

Vidi još uredi

Spoljašnje veze uredi