Otvori glavni meni

Pistacije[1] (lat. Pistacia) ili je rod od devet vrsta aromatskih stabala i grmova iz porodice vonjača (Anacardiaceae).[2]

Pistacije
NAS-103 Pistacia vera.png
Ilustracija Prave pistacije
Naučna klasifikacija
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Podrazred: Rosidae
Red: Sapindales
Porodica: Anacardiaceae
Rod: Pistacia
Carolus Linnaeus

KarakteristikeUredi

Većina vrsta potječe iz Euroazije, osim jedne vrste sa jugozapada Sjeverne Amerike i jedne iz Kanarskih otoka. Ekonomski je najvažnija prava pistacija, uz nekoliko ljekovitih i dekorativnih vrsta.[2] Članovi tog roda mogu biti listopadni ili zimzeleni, obično imaju listove naizmjence raspoređene uz stabljiku. Pistacije su dvodome, što znači da im jedinke mogu biti muške ili ženske. Cvjetovi su im najčešće sićušni sa pet latica, a plod je asimetrična koštunica. Pistacije dobro uspjevaju u toplim polupustinjskim krajevima, a neke od njih uspjevaju i na posnom tlu.[2]

Aromatične smole koje izlučuju mastika (Pistacia lentiscus) i smrdljika (Pistacia terebinthus) koju zovu i biblijska tršlja, koriste se u medicini. Mastikine smole se koriste i za proizvodnju likera i lakova.[2] Kao hrana najviše se koristi prava pistacija, a od nje se pravi žućkasto-zelena boje koja se koristi u prehrambenoj industriji.[2] Za razliku od njih, kineska pistacija (Pistacia chinensis) se koristi za dekoraciju zbog visokog stabla, tamnocrvenih plodova i šarenog jesenskog lišća.[2]

IzvoriUredi

Vanjske vezeUredi