Nekropola sa stećcima Mramorje Grborezi

Nekropola sa stećcima Mramorje Grborezi, nalazi se u općini Livno, Bosna i Hercegovina. Na sjednici komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj 29. januara do 4. februara 2008. godine, nekropola proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik. Nacionalni spomenik čini nekropola sa stećcima i pokretno naslijeđe pronađeno na historijskom području, koje se nalazi u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu.

Lokacija

Nekropola se nalazi 1,5 km zapadno od sela Grborezi, odnosno 11 km zapadno od Livna, uz rub ceste koja vodi prema Splitu.

Historija

Od početka XIII. stoljeću područje koje obuhvata Livanjsko, Glamočko i Duvanjsko polje se naziva Tropolje (Tres campi). Za vladavine Stjepana II. Kotromanića (1314.-1353.) Tropolje, godine 1322, ulazi u sastav bosanske države, nazivajući se od tada Završje ili Zapadne strane.

Sstećci, na livanjskom području većinom su slabije klesarske obrade s mnoštvom amorfnih oblika, rijetko kvalitetno dekorirani, a zbog konfiguracije terena mnogi stećci su utonuli u zemlju.

Lokalitet su istraživali Šefik Bešlagić i Đuro Basler, Smaih Tihić, Mirjana Ljubinković i Jozo Petrović (numizmatički stručnjak Zemaljskog muzeja u Sarajevu, determinirao je pronađen novac). Godine 1976, 1977. i 1978. stručna ekipa iz regionalnog Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Mostara izvršila je rekognosciranje terena i evidentirala stećke livanjskog kraja (brojnost, asprostranjenost i umjetnička obrada). Tim je predvodio Anđelko Zelenika, koji je dao opis. Na temelju analize nalaza može se zaključiti da je sahranjivanje na nekropoli u Grborezima počelo u X. stoljeću i trajalo u kontinuitetu zaključno s XV. stoljećem.

Uvidom na zapuštenom i travom zaraslom lokalitetu 2008. godine evidentirano je 6 amorfnih, dislociranih stećaka,

Opis

Istraženo je ukupno 265 grobova. Po izradi grobovi su bili podijeljeni u tri vrste: proste (jednostavne) jame u zemlji, proste (jednostavne) jame u zemlji s upotrebom drvenih dasaka ili sanduka i grobovi u kamenim okvirima. U 73 groba nađeno je 146 predmeta, ne računajući keramičke ulomke. Na osnovi materijala od kojeg su izrađeni, predmeti su podijeljeni na:

• Metalni nalazi od zlata, srebra, bronze i željeza od kojih su rađene dijademe, naušnice, ogrlice, dugmad, prstenovi, kopče, zaponi (jezičak za pojas), nožići i igle.
• Keramički materijal, 6 posuda i 8 ulomaka, pripada tzv. gradišnom tipu, iz X. – XI. stoljeća.
• Ostaci tekstilne odjeće od vune, svile i brokata nađeni su u 14 grobova. Interesantan nalaz odnosi se na ženske kape rađene kao čipka sa svilenim i metalnim nitima, kakve su se, po uzoru na Italiju, u kasnom srednjem vijeku nosile u Bosni. Tekstil je datiran od XII. do XV. stoljeća.
• Ostalo: 2 koluta za vreteno (XV. stoljeće), 8 bikoničnih metalnih i 50 bobaka od staklene paste s ogrlica (X. – XII. stoljeća), komadić kože od pojasa ili odjeće, 3 primjerka životinjskih kostiju (običaj ostavljanja hrane pokojniku). Novčani nalazi sastoje se od 30 primjeraka iz 21 groba. Karakteristično je da su novčići uglavnom italijanski pikoli, kovani pretežno u XIII. do XIV. stoljeća, zatim da uz ove novčiće redovito nema nekih drugih grobnih priloga, kao i to da je većina grobova s dva ili više skeleta, te da imaju stećke na površini.

Literatura

• Šefik Bešlagić, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST
• Anđelko Zelenika - Stećci livanjskog kraja, Livanjski kraj u povijesti, Split - Livno, 1994., 89-100

Vanjske veze

• Zvanični sajt komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine Arhivirano 2012-03-07 na Wayback Machine-u