Lavoslav Glesinger
Lavoslav Glesinger (Zagreb, 6. 2. 1901 – Zagreb, 29. 3. 1986), jugoslavenski neuropsihijatar i povjesničar medicine.
| Lavoslav Glesinger | |
|---|---|
| Rođenje | Ladislav Glesinger 6. 2. 1901. Zagreb, Austro-Ugarska Monarhija |
| Smrt | 29. 3. 1986. (dob: 85) Zagreb, SFR Jugoslavija |
| Počivalište | Mirogoj, Zagreb |
| Nacionalnost | Jugoslaven |
| Etnicitet | Židov[1] |
| Državljanstvo | SFR Jugoslavija |
| Zanimanje | liječnik, povjesničar |
| Poslodavac | Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti |
Biografija uredi
Prof. dr. Lavoslav Glesinger je rođen 6. 2. 1901 u zagrebačkoj židovskoj porodici.[2] Medicinski fakultet je pohađao i završio 1925 u Beču. Između Prvog i Drugog svjetskog rata radio je kao kao privatni neuropsihijatar u Zagrebu.[3] Do Drugog svjetskog rata pisao je i objavio je dosta članaka o povijesti Židova u cionističkom zagrebačkom časopisu "Židov".[4] Po raspadu Kraljevske jugoslavenske vojske u aprilskom ratu 1941 bio je odveden u zarobljeništvo u nacističku Njemačku. Vratio se u Jugoslaviju krajem aprila 1945 kada je pristupio Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije (NOVJ). U NOVJ-u je bio doktor pokretne poljske bolnice Druge jugoslovenske armije.[2] Od 1946 predavao je povijest medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, i to od 1960 kao sveučilišni profesor. Od 1960 do 1975 bio je pročelnik odjela za povijest medicine Instituta za povijest prirodnih, matematičkih i medicinskih znanosti Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU). Dao je velik doprinos povijesti psihijatrije, isticao je ulogu Jugoslavije kao posrednika između medicine Istoka i Zapada, objasnio je ulogu Židova u povijesti hrvatske medicine, osvijetlio je čehoslovačko-jugoslavenske medicinske veze u prošlosti. 1981 dodijeljena mu nagradu za životno djelo.[3] Prof. dr. Lavoslav Glesinger je umro 29. 3. 1986 u Zagreb, te je pokopan na židovskom dijelu zagrebačkog groblja Mirogoj.[5]
Djela uredi
- Medicina kroz vekove, 1954
- Medicina u Hrvatskoj od god. 1874. do danas, 1954
- Liječnici i čudotvorci: iz starih medicinskih kronika, 1955
- Povijest medicine, 1978
Reference uredi
Literatura uredi
|
Segment isključivo posvećen Narodnooslobodilačkoj borbi. |
- Kraus, Ognjen (1998). Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj., Zagreb: Židovska općina Zagreb. ISBN 953-96836-2-9
- Romano, Jaša (1980). Jevreji Jugoslavije 1941–1945: žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata, Beograd: Jevrejski Istorijski Muzej, Saveza jevrejskih opština Jugoslavije.
- Dobrovšak, Ljiljana (2007). Razvoj židovskih zajednica u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji (1783.-1873.), Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Odsjek za povijest.