Gottfried Semper

Gottfried Semper
Gottfried Semper
Historicizam
	Portret Gottfrieda Sempera
Biografske informacije
Rođenje	29. novembar, 1803.; Hamburg
Smrt	15. maj, 1879.; Rim, Kraljevina Italija
Opus
Polje	arhitektura
Praksa	Dresden, Zürich, Beč
Znamenita djela
	Saksonska državna opera (Dresden); Burgtheater (Beč)
Influencija
	Na neorenesansa;

Gottfried Semper (* Hamburg, 29. novembar, 1803. † Rim, 15. maj, 1879.^[1]), jedan od najznačanijih arhitekata i uz Karla Schinkela jedan od najvećih teoretičara historicizma na području Centralne Evrope, zaslužan za širenje neorenesanse.

Semperova knjiga Četiri elementa arhitekture (Die vier Elemente der Baukunst) iz 1851. izvršila je velik uticaj na arhitekte njemačkog govornog područja. Pored tog Semper je svojim projektima za bečki Burgtheater i dresdensku operu, izvršio velik uticaj na graditelje teatara, a bio je zaslužan i za modu osnivanja muzeja za umjetnost i obrt.^[1]

Biografija

Nakon studija arhitekture u Göttingenu i Münchenu, radio je u Regensburgu, a od 1826. do 1830. u Parizu. Odakle je odlazio na studijska putovanja do Italije i Grčke. Na tim putovanjima otkrio je da su antički hramovi bili polikromirani.^[1] Od 1834. radi kao profesor arhitekture u Dresdenu, gdje se zbližio sa Richardom Wagnerom, što mu je pomoglo u oblikovanju teatarskih palača, u čemu je bio ekspert.^[1]

Iz Dresdena je morao pobjeći - 1849., zbog sudjelovanja u pobuni - 1848., skrasio se isprva u Parizu, a nakon toga u Londonu, gdje je radio na realizaciji Prve svjetske izložbe - 1851. Između 1855. - 1871. radi u Zürichu gdje ostvario značajne projekte.^[1]

Od 1869. radi kao konzultant bečkog dvora na izgradnji muzejskog kvarta (Naturhistorisches Museum i Kunsthistorisches Museum). Tad je dobio i narudžbu za izgradnju nove carske rezidencije Neue Burg (zajedno sa Hasenauerom) i izgradnju Burgtheatra (uključujući i depo za kulise). Zbog tog se 1871. preselio u Beč, ali se 1876. posvadio zbog koncepcija oko daljnje izgradnje sa Karlom Hasenauerom pa se nakon toga povukao iz bečkih poslova i preselio u Rim, u kom je proveo ostatak života.^[1]

Najznačajnije građevine

Saksonska državna opera (Dresden)

ETH Zürich

Burgtheater (Beč)

Dresden

1839. - 1840. Sinagoga (srušena 1938.)
1871. - 1878. Saksonska državna opera (srušena 1938.)
1847. - 1855. Umjetnička galerija

Zürich

1858. - 1864. Politehnika (danas ETH Zürich)
1865. - 1869. Gradska vijećnica

Winterthur

1865. - 1869. Gradska vijećnica

Beč

1873. - 1888. Burgtheater
1872. - 1881. Kunsthistorisches Museum
1872. - 1881. Naturhistorisches Museum
1881. - 1913. Novi Hofburg

Bibliografija

Vorläufige Bemerkungen über bemalte Architectur und Plastik bei den Alten 1834.
Die vier Elemente der Baukunst 1851., ISBN 3-7837-0011-6
Wissenschaft, Industrie und Kunst 1852.
Der Stil in den technischen und tektonischen Künsten oder Praktische Ästhetik 1860. - 1863., ISBN 3-88219-020-5

Izvori

↑ ^1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 ^1,4 ^1,5 „Semper, Gottfried” (engleski). Encyclopedia of Austria. Pristupljeno 03. 03. 2013.

Vanjske veze

Semper, Gottfried (de)

[lex-1] 1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 ^1,4 ^1,5 „Semper, Gottfried” (engleski). Encyclopedia of Austria. Pristupljeno 03. 03. 2013.

[1]