Glicin ili α-aminosirćetna kiselina je najjednostavnija aminokiselina, koja ne poseduje nijedan asimetričan atom ugljenika u svojoj strukturi. U organizmu se može proizvesti iz drugih aminokiselina, tako da ne spada u esencijalne aminokiseline.[5][6]

Glicin[1]
IUPAC ime
Drugi nazivi Aminoetanoinska kiselina
Aminosirćetna kiselina
Identifikacija
Abrevijacija Gly, G
CAS registarski broj 56-40-6 DaY
PubChem[2][3] 750
ChemSpider[4] 730
EC-broj 200-272-2
MeSH Glycine
IUPHAR ligand 727
Jmol-3D slike Slika 1
Svojstva
Molekulska formula C2H5NO2
Molarna masa 75.07 g mol−1
Agregatno stanje bela materija
Gustina 1.1607 g/cm3
Tačka topljenja

233 °C (razlaže se)

Rastvorljivost u vodi 25 g/100 mL
Rastvorljivost rastvoran u etanolu, piridinu
nerastvoran u etru
pKa 2.35 i 9.78
Izoelektrična tačka 5,97
Opasnost
LD50 2600 mg/kg (miš, oralno)

 DaY (šta je ovo?)   (verifikuj)

Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references

Sinteza uredi

Glicin se može proizvesti iz aminokiselina serin i treonin, iz glioksalne kiseline i sarkozina.

Razgradnja uredi

Značaj uredi

Poremećaji uredi

Reference uredi

  1. The Merck Index: An Encyclopedia of Chemicals, Drugs, and Biologicals (11th izd.). Merck Publishing. 1989. ISBN 0-911910-28-X. , 4386.
  2. Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.  edit
  3. Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  4. Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846.  edit
  5. Darinka Koraćević, Gordana Bjelaković, Vidosava Đorđević. Biohemija. savremena administracija. ISBN 978-86-387-0622-8. 
  6. David L. Nelson, Michael M. Cox (2005). Principles of Biochemistry (4th izd.). New York: W. H. Freeman. ISBN 0-7167-4339-6. 

Literatura uredi

  • Darinka Koraćević, Gordana Bjelaković, Vidosava Đorđević. Biohemija. savremena administracija. ISBN 978-86-387-0622-8. 

Spoljašnje veze uredi