Giovanni Caboto

Giovanni Caboto, u Engleskoj poznat kao John Cabot (Genova, Republika Genova, oko 1450.– proglašen mrtvim 1499), bio je istraživač i pomorac, prvi veliki engleski moreplovac.[1]

Giovanni Caboto

Slika Martina Frobishera na freski Giustina Menescardia (1762) u Duždevoj palači u Veneciji
Slika Martina Frobishera na freski Giustina Menescardia (1762) u Duždevoj palači u Veneciji

Informacije
Rođenje oko 1450.[1]
Republika Genova
Smrt proglašen mrtvim 1499.[1]
Engleska nestao u moru

Biografija uredi

O njegovom pravom porijeklu i pravom imenu se i danas malo zna. Ne zna se točno ni gdje je rođen, u mjestu Castiglione Chiavarese u tadašnjoj Republici Genovi ili u mjestu Gaeti u Napuljskom Kraljevstvu. Njegov sin Sebastijan tvrdio je da mu je otac rođen u Genovi. Jedini pismeni dokument o njemu je iz Venecije, datiran 1476. kada je dobio državljanstvo,[2] gdje su ga zvali po venecijanskom Zuane Caboto.[2]

U svakom slučaju, zna se da se vrlo rano preselio u Veneciju, negdje oko 1461. ili možda čak i ranije, budući da je postao građanin Mletačke Republike 1476. (građanin Venecije se moglo postati tek nakon 15 godina života u njoj).[2] Zaposlio se u nekom venecijanskom trgovačkom poduzeću i po njihovom nalogu, plovio Levantom, pa se zna da je posjetio Meku, tada veliki trgovački centar u kom se razmjenjivala orijentalna i zapadna roba. Na tim plovidbama se izvještio u navigacijskim tehnikama, pa ga more nije plašilo i čini se da je sam, potpuno nezavisno od Kristofora Kolumba, došao do spoznaje da bi se do Azije moglo doći ploveći na zapad.[1]

Istraživanja Amerike i Sjeverozapadnog prolaza uredi

 
Replika broda Matthew u bristolskoj luci

O boravištu i aktivnosti Cabota od sredine 1480-ih do sredine 1490-ih se ne zna ništa, ali se predpostavlja da se preselio sa porodicom u Englesku i da se nastanio u Bristolu negdje krajem 1495. godine. Engleski kralj Henrik VII dodijelio je 5. marta 1496. njemu i njegovim sinovima patent kojim ih je ovlastio da plove u potragu za nepoznatim zemljama i donose buduću egzotičnu robu u bristolsku luku, te da uživaju monopol od te trgovine. Nekako u isto vrijeme do Engleske je doprijela vijest o senzacionalnom otkriću Kolumba na račun Španjolske. Taj događaj bio je poticaj za englesku akciju i vrlo brzo osigurao materijalnu podršku bristolskih trgovaca za ekspediciju Cabota na plovidbu prema Novom svijetu.[1]

Caboto je 1496. ispovio iz Bristola s jednim brodom, ali se nakon naporne plovidbe morao vratiti u bristolsku luku zbog lošeg vremena, nedostatka hrane i nesuglasica u posadi. Na novi put krenuo je iz bristolske luke u maju 1497. na malom brodu Matthew, s posadom od 18 ljudi. Oplovio je oko Irske a onda uzeo smjer prema sjeverozapadu, da bi u jutro 24. juna ugledao kopno Amerike.[1] Mjesto na kojem se iskrcao na američkoj obali nikada nije točno utvrđeno, pa se ne zna dali je to bio jug Labradora, Newfoundland, ili otok Cape Breton. Plovivši uz obalu, učinilo mu se primijetio znakove koji su ukazivali da je kraj naseljen, ali nije vidio ljude. Na obali je pribio dvije zastave, englesku i mletačku, te tako simbolički proglasio to posjedom Engleske (kako su oni to kasnije tvrdili).

Posljednja plovidba i pogibija uredi

Poput Kolumba, on je također mislio da je doplovio sjeveroistočne obale Azije. Caboto se vratio u Bristol na 6. augusta 1497. godine. Svoje investitore je izvijestio da je zemlja izvrsna, klima umjerena, a more dovoljno bogato ribom, tako da bi to moglo u budućnosti osigurati Engleskoj dovoljno ribe i dokinuti ovisnost o isporukama s Islanda.[1] Usred oduševljene dobrodošlice, on je najavio novi plan da ponovno otplovi na isto mjesto, a od tamo prema Japanu, za kog se znalo da je bogat mirodijama i draguljima. Priliku za novu ekspediciju dobio je 3. februara 1498. kada mu je pismeno odobrena. Njegova flota se ovaj put sastojala od pet brodova s posadom od 200 ljudi. Ubrzo nakon isplovljenja flota je uletila u oluju iz koje se spasio samo jedan koji je oštećen potražio utočište u Irskoj, tako da je 1499. Caboto proglašen mrtvim.[1] Caboto je svojom plovidbom preko sjevernog Atlantika dokazao da je i tom kraćom rutom moguće doploviti do Novoga svijeta, a to je omogućilo Britaniji da kasnije osnuje svoje kolonije po Sjevernoj Americi.[1]

Izvori uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 John Cabot (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 21. 11. 2012. 
  2. 2,0 2,1 2,2 John Cabot (engleski). Dictionary of Canadian Biography Online. Pristupljeno 21. 11. 2012. 

Vanjske veze uredi