Nonanska kiselina
Nonanska kiselina (pelargonska kiselina) je organska kiselina koja se sastoji od lanca dugog devet ugljenika koji se zavržava karboksilnom grupom. Njena strukturna formula je CH3(CH2)7COOH. Nonanoinska kiselina formira estre — nonanate. Ona je prozirna, uljasta tečnost neprijatnog, oštrog mirisa. Ona je skoro nerastvorna u vodi, ali je veoma rastvorna u hloroformu, etru, i heksanu.
Nonanska kiselina | |||
---|---|---|---|
IUPAC ime |
| ||
Drugi nazivi | Pelargonska kiselina, 1-Oktankarboksilna kiselina | ||
Identifikacija | |||
CAS registarski broj | 112-05-0 | ||
PubChem[1][2] | 8158 | ||
ChemSpider[3] | 7866 | ||
EINECS broj | |||
KEGG[4] | |||
ChEBI | 29019 | ||
Jmol-3D slike | Slika 1 | ||
| |||
| |||
Svojstva | |||
Molekulska formula | C9H18O2 | ||
Molarna masa | 158,23 g/mol | ||
Agregatno stanje | Prozirna do blago žute, uljasta tečnost | ||
Gustina | 0,900 g/cm3 | ||
Tačka topljenja |
12.5 °C | ||
Tačka ključanja |
254 °C | ||
Rastvorljivost u vodi | 0,3 g/l | ||
pKa | 4,96[5] | ||
Opasnost | |||
Opasnost u toku rada | Korozivna (C) | ||
NFPA 704 | |||
R-oznake | R34 | ||
S-oznake | (S1/2) S26 S28 S36/37/39 S45 | ||
Tačka paljenja | 114 °C | ||
Tačka spontanog paljenja | 405 °C | ||
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala | |||
Infobox references |
Njen indeks refrakcije je 1,4322. Njena kritična tačka je na 712 K (439 °C) i 2,35 MPa.
Pojava i upotreba uredi
Nonanska kiselina je masna kiselina koja se prirodno javlja u estrima u ulju pelargonijuma. Sintetički estri, kao što je metil nonanat, se koriste kao arome.
Nonanska kiselina se takoše koristi u pripremi plastifikiatora i lakova.
Reference uredi
- ↑ Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.
- ↑ Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1.
- ↑ Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846.
- ↑ Joanne Wixon, Douglas Kell (2000). „Website Review: The Kyoto Encyclopedia of Genes and Genomes — KEGG”. Yeast 17 (1): 48–55. DOI:10.1002/(SICI)1097-0061(200004)17:1<48::AID-YEA2>3.0.CO;2-H.
- ↑ Lide, D. R. (Ed.) (1990). CRC Handbook of Chemistry and Physics (70th Edn.). Boca Raton (FL):CRC Press.
Spoljašnje veze uredi
- MSDS at usbweb.com Arhivirano 2007-10-08 na Wayback Machine-u