Otvori glavni meni

Bahia je jedna od država u Brazilu, nalazi se na na sjeveroistoku, uz Atlantski ocean. Ime je dobila po arhaičnoj portugalskoj riječi koja znači zaljev. Prvobitni naziv je bio a baía de Todos os Santos, odnosno Zaljev Svih Svetih, jer je zaljev otkriven 1. studenog 1501. godine, na katolički praznik Svi Sveti.

Bahia
Zastava Bahije
zastava države Bahia
Grb države Bahia
grb države Bahia
Položaj Bahije u Brazilu
Vidi sve države Brazila
Glavni grad Salvador
Najveći grad Salvador
Površina 564 273 km²
Stanovništvo
  - Ukupno
  - Gustoća

13 070 250
23.2 stanovnika/km²
Guverner Paulo Souto
Vremenska zona GMT-3
ISO 3166-2 BR-BA

Sadržaj/Садржај

PovijestUredi

Pošto su portugalski moreplovci, ovu zemlju proglasili portugalskim područjem, nastao je i današnji glavni grad, Salvador na brežuljku koji nadvisuje zaljev Svih Svetih. Ovaj grad i ova regija je bila središnja portugalska regija i u trgovačkom i u administrativnom smislu, za sve portugalske kolonije u Amerikama, sljedećih 200 godina. Nakratko (1624 - 1625), ovim područjem su zavladali i Nizozemci. 1832. Bahiju je posjetio i Charles Darwin.

Bahia je bila posljednja država koja se priključila nezavisnoj konfederaciji Brazila, jer su pojedini članovi elite ove države i dalje bili lojalni portugalskoj kruni i po proglašenju nezavisnosti. Nezavisnost je proglašena 2. srpnja 1823. godine, što se i danas u Bahiji slavi kao Dan nezavisnosti Bahije. Skoro svi stanovnici Bahije, drže do toga da je ovo i stvarni dan nezavisnosti čitavog Brazila, a ne 7. rujan, kada je Imperator Pedro Prvi, proglasio nezavisnost.

Još od 16-og stoljeća Bahia je postala centar uzgoja šećera, od kada, zavhaljujući tome, nastaju mnogi gradovi u ovoj državi. Kako su od važnog značaja za plantaže šećera bili robovi, više od 37% svih robova iz Afrike je poslano u Brazil, a najveći broj ovih robova, je korišten za plantaže u Bahiji.

GeografijaUredi

Država je geografski podijeljena na sljedeće regije:

  • mata atlântica - atlantski obalski pojas,
  • recôncavo - pojas oko zaljeva Svih Svetih, područje u kojoj se nalaze plantaže šećera i duhana,
  • planalto - koji predstavlja unutrašnjost Bahije i uključuje dijelove sertão područja, koja se proteže i kroz druge države sjeverozapadnog Brazila i predstavlja prilično ogoljena područja.

Rijeka São Francisco, druga po veličini u Brazilu, izvire u državi Minas Gerais, putujući sjeverno, prolazi kroz čitavu planalto regiju Bahije, i na sjeveru čini granicu između Bahije i Pernambucoa.

GospodarstvoUredi

Bahia je danas glavni proizvođač i izvoznik kakaa u Brazilu. Osim poljoprivrede, koja je ovdje na visokom nivou, država posjeduje i velike rezerve ruda i nafte, pa je tako i industrija prilično razvijena. Turizam, kao gospodarska aktivnost je također veoma razvijena u Bahiji, zbog obalnog pojasa sa prelijepim plažama i brojnih brazilskih karnevala.

KulturaUredi

Kao glavna destinacija afričkih robova, Bahia nosi najizražajniji pečat Afričke kulture u Brazilu. Ovo podrazumjeva, religiju Candomblé , nastalu od afričke Yoruba religije, borilačku vještinu capoeira, razne glazbene pravce nastale od afričke glazbe kao što su samba, afoxé, axé i na kraju i kuhinju koja je čvrsto vezana za kulinarstvo zapadne Afrike.

U Bahiji su se rodili mnogi brazilski umjetnici, pisci i glazbenici. Među njima su svakako najpoznatiji osnivači glazbenog pokreta Tropicália (brazilski hipi glazbeni pokret iz 60-ih i 70-ih godina 20-og stoljeća), Gilberto Gil i Caetano Veloso, nove snage axé glazbe Daniela Mercury i Ivete Sangalo. Grad Salvador, ali i ostali gradovi u Bahiji su dom blocos-afros grupa.

Jedan od najvećih brazilskih pjesnika, Castro Alves, tvorac poeme Navio negreiro, koja se smatra remek-djelom brazilskog romantizma je bahianac. Bahia, sa svojim piscima je bila izvorište portugalskog jezika i najviše je sudjelovala u širenju portugalskog po ostalim brazilskim teritorijima. Među suvremenim piscima iz Bahije, najpoznatiji su Jorge Amado i João Ubaldo Ribeiro.

Domorodačka plemenaUredi

Kao i u cijelom Brazilu, i u Bahiji se nalaze domorodačka plemena. Na južnom dijelu atlantske obale i u unutrašnjosti države, nalazi se pleme Pataxó, dok se na sjeveru Bahije, uz rijeku São Francisco nalazi pleme Tuxá.

Popis plemena: Aimoré, Akroá, Amoipira, Arikosé (Aricobé), Baenã, Botocudo, Caimbé (Kaimbé), Gerén (Gueren), Huamói (Atikum), Imboré, Kamakan, Kamarú-Kariri (Camuru), Kanarín, Kantaruré, Kariri, Katrimbí (Catrimbi, Katembri), Kipeá (Kiriri), Krekmún, Manaxó, Maniân, Maraká, Masakará, Maxakali, Monoxó, Nokg-Nokg, Okrên, Orizes, Pankararé, Pankararu, Pankaru, Papaná, Pataxó, Pataxó Hãhãhãe, Payayá, Periá, Pontá, Rodelas, Sacracrinhas, Sapuya (Sabuja), Tobajara, Topín, Tukanusú, Tupiná, Tupinambá, Tupinikin, Tuxá, Xakriabá.

Vanjske vezeUredi