Arhitektonski fakultet u Zagrebu
Arhitektonski fakultet u Zagrebu je dio Sveučilišta u Zagrebu. Nalazi se u ulici Andrije Kačića Miošića 26, u Donjem gradu u Zagrebu, u istoj zgradi kao i građevinski i geodetski fakultet. Pripada tehničkom području sveučilišta[1]. Fakultet ustrojava i izvodi sveučilišne studije, znanstveni, istraživački, visoko stručni i umjetnički rad u području arhitekture i urbanizma. Fakultetom upravljaju Fakultetsko vijeće i dekan. Fakultetsko vijeće čine svi redoviti i izvanredni profesori, docenti te predstavnici nastavnika, studenata i suradnika izabranih u nastavna i suradnička zvanja.
| ||||||||||||||||||||||||||
Povijest[2] uredi
Počeci i Visoka tehnička škola uredi
Iako je već 1877. propisano polaganje državnih ispita, kako bi se postalo graditelj (1878. je utemeljeno Društvo inžinira i arhitekata u Hrvatskoj i Slavoniji), u Hrvatskoj se tek 1919. godine, s osnivanjem Visoke tehničke škole, stvara mogućnost visokoškolskog obrazovanja na području arhitekture. Visoka tehnička škola je u početku neovisna ustanova i nije dio Sveučilišta u Zagrebu. Tek 1926., reformama koje je proveo Stjepan Radić (kao ministar prosvjete) Visoka Tehnička škola postaje dio sveučilišta, te se od tada naziva Tehnički fakultet. Viša škola za umjetnost i umjetni obrt, koja djeluje u Zagrebu od 1907., postaje 1921. godine Akademijom za umjetnost i umjetni obrt, te 1926. osniva arhitektonski odjel na čelu s Dragom Iblerom. Ovaj odjel napušta tradicionalnu, a uvodi modernu arhitekturu u svoje programe. Do 1942. u Zagrebu su dakle djelovala dva učilišta koja obrazuju arhitekte, te se među njima razvilo rivalstvo. Završetkom Tehničkog fakulteta postajalo se diplomiranim inženjerom arhitekture, dok se na Akademiji postajalo akademskim arhitektom.
Tehnički fakultet uredi
Tehnički fakultet sastojao se od šest odjela: arhitektonskog, građevno-inženjerskog, geodetsko- i kulturno-inženjerskog, strojarsko- i elektro-inženjerskog, brodograđevno- i brodostrojarsko-inženjerskog te kemičko-inženjerskog. ti su odjeli bili podijeljeni među tri osnovna odsjeka: građevnim, strojarskim i kemijskim. Fakultet se od svog osnivanja mučio s problemima, prijetnjama ukidanjem, te nedostatnim prostorom. Tek krajem tridesetih konačno dobiva dozvolu za gradnju novih prostora, na mjestu gdje se danas nalazi AF, gdje se 1940. useljavaju tadašnji arhitektonski, građevinski i geodetski odjel. Trebale su se graditi još tri zgrade za preostale odjele, te bi tako Tehnički fakultet dobio svojevrsni mali kampus, ali nakon rata ta se ideja napušta, jer je jedna zgrada dodijeljena srednjoj školi.
S obzirom na veliku raznovrsnost područja kojima se bavio Fakultet ( imao je čak 39 zavoda), javlja se ideja o preustroju fakulteta na manje cjeline. 1956. tadašnji tehnički fakultet podijeljen je na četiri nova fakulteta: Arhitektonsko-građevinsko-geodetski, Strojarsko-brodograđevni, Elektrotehnički i Kemijsko-prehrambeno-rudarski fakultet (danas Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, te Rudarsko-geološko-naftni fakultet).
AGG i samostalan fakultet uredi
Šest godina nakon podjele Tehničkog fakulteta odlukom Sabora, dolazi do podjele tadašnjeg AGG (arhitektonsko-građevinsko-geodetski) fakulteta na tri samostalna fakulteta. Arhitektonski fakultet tako postaje odlukom Sabora od 26. rujna 1962. godine samostalna znanstvena i nastavna ustanova. Prvi dekan Arhitektonskog fakulteta bio je prof. Drago Galić.
Od tada Arhitektonski fakultet se razvija samostalno, te postaje jedan od najboljih fakulteta arhitekture u ovom dijelu Europe, što potvrđuje i uvrštavanje na popis 100 najboljih škola arhitekture u Europi, prestižnog časopisa Domus.
1989. osniva se međufakultetski Studij dizajna, u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti, Šumarskim, Strojarsko-brodograditeljskim, Filozofskim i Ekonomskim fakultetom.
Djelatnosti[3] uredi
- Ustrojenje i izvođenje dodiplomskih studija iz znanstvenog i stručnog polja arhitekture i urbanizma;
- Ustrojenje i izvođenje poslijediplomskih znanstvenih i specijalističkih studija iz znanstvenog polja arhitekture i urbanizma;
- Znanstvenoistraživački rad u znanstvenom polju arhitekture i urbanizma, provođenje postupaka stjecanja doktorata znanosti;
- Vještačenja i ekspertize;
- Izdavanje stručnih časopisa, knjiga i publikacija iz područja tehničkih znanosti, znanstvenog polja arhitekture i urbanizma;
- Stručna djelatnost u području arhitekture i urbanizma, projekti i studije pejzažne arhitekture, investicijsko-tehnička dokumentacija, urbanistički i prostorni planovi te drugi projekti za visokostručne i složene programe u području arhitekture i urbanizma te zaštite i unapređenja ljudskog okoliša
Studiji uredi
Studij arhitekture i urbanizma[4] uredi
Studij arhitekture i urbanizma izvodi se u dva ciklusa – trogodišnji preddiplomski (Bachelor) studij i dvogodišnji diplomski (Master) studij. Preddiplomski studij završava stjecanjem akademskog naziva sveučilišni prvostupnik inženjer arhitekture i urbanizma (univ. bacc. ing. arch), a diplomski stjecanjem akademskog naziva magistar inženjer arhitekture i urbanizma (mag. ing. arch), koji je u skladu s društvenim potrebama, mjerodavnim zakonima, EU-direktivama i standardima profesionalnih udruga koje dodjeljuju profesionalna ovlaštenja. Ovaj studijski program i izvedbeni plan studija pretpostavlja smanjenje sati predavanja u korist samostalnog učenja, težina se stavlja na individualizirani i intenzivni rad u projektnim studijima odnosno radionicama.
interdisciplinarni studij dizajna uredi
Interdisciplinarni studij dizajna također se izvodi u dva ciklusa – trogodišnji preddiplomski (Bachelor) studij i dvogodišnji diplomski (Master) studij. Preddiplomski studij završava stjecanjem akademskog naziva sveučilišni prvostupnik dizajna (univ. bacc. art.), a diplomski stjecanjem akademskog naziva magistar dizajna (mag. art.)
Ustroj[5] uredi
Fakultetom upravljaju dekan i fakultetsko vijeće.
Organizacijski ustroj fakulteta je prikazan ispod.
Katedre uredi
- Katedra za arhitektonsko projektiranje
Katedra za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu uredi
- Katedra za arhitektonske konstrukcije i zgradarstvo
- Katedra za povijest i teoriju arhitekture
Zavodi uredi
- Zavod za arhitekturu
- Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
- Zavod za zgradarstvo i fiziku zgrada
- Zavod za graditeljsko naslijeđe
Znanstveno-informacijske jedinice uredi
- Studijski arhiv
- Uredništvo znanstvenog časopisa "Prostor"
- Mediteranski centar za graditeljsko naslijeđe Split
- Studijski centar Motovun
Tajništvo s pomoćnim službama uredi
- Tajništvo
- Računovodstvo
- Studentska referada
- Održavanje zgrada
Izvori uredi
- ↑ http://www.unizg.hr/o-sveucilistu/sveucilisna-tijela-i-sluzbe/vijeca-podrucja/vijece-tehn-podrucja/
- ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2014-07-25. Pristupljeno 2014-07-26.
- ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2015-09-23. Pristupljeno 2014-07-26.
- ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2014-07-27. Pristupljeno 2014-07-26.
- ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2015-09-23. Pristupljeno 2014-07-26.