Ekonomski fakultet u Zagrebu
Ekonomski fakultet u Zagrebu je fakultet u Zagrebu, čini dio Sveučilišta u Zagrebu.
| Ekonomski fakultet u Zagrebu | |
|---|---|
| Osnovan | 4. travnja 1947.[1] |
| Vrsta: | Javna ustanova |
| Dekan: | Prof. dr. sc. Tonći Lazibat |
| Mrežna stranica: | www.efzg.hr |
Povijest
uredi
Začetkom današnjeg Ekonomskog fakulteta smatra se Visoka škola za trgovinu i promet u Zagrebu, koja je s radom počela 1920. godine. Svrha je osnivanja Visoke škole za trgovinu i promet bila pružanje temeljite teorijske naobrazbe u područjima bankarstva, domaće i međunarodne trgovine, prometa, konzularne službe, osiguranja. Također, ovdje su se obučavali kandidati za nastavnike u višim trgovačkim školama, odnosno trgovačkim akademijama, a nastava je trajala 6 semestara.
Godine 1925., na inicijativu tadašnjega ministra prosvjete Stjepana Radića, ova ustanova postaje Ekonomsko-komercijalna visoka škola. Nakon Drugoga svjetskog rata, Uredbom Vlade NR Hrvatske od 4. travnja 1947., iz te škole godine nastaje Ekonomski fakultet. U Zagrebu je 1956. godine osnovana i Visoka privredna škola s dvogodišnjim studijem i nastavnim planom prilagođenim odraslim polaznicima s iskustvom u gospodarstvenoj praksi.
Godine 1968. Ekonomski fakultet i Visoka privredna škola ujedinjuju se u Fakultet ekonomskih nauka. Nakon 14 godina, 1982., integriraju se Fakultet ekonomskih nauka i Fakultet za vanjsku trgovinu u Ekonomski fakultet — Zagreb.
Prostorni položaj
urediEkonomski fakultet u Zagrebu još od svojih početaka nalazi se na adresi Kennedyjev trg 6. Osim toga, fakultet djeluje i u udaljenim centrima u Varaždinu, Koprivnici i Bjelovaru, a godine 2011. otvoreno je i nekoliko novih predavačkih dvorana u Zagrebu na lokaciji Borongajskog kampusa. Lokacija na Kennedyjevu trgu vrlo je dobro prometno povezana s ostatkom grada. U neposrednoj blizini nalazi se tramvajska postaja Svetice, koja linijama 1 i 17 povezuje fakultet s Trgom bana Josipa Jelačića te linijom 9 s Glavnim željezničkim kolodvorom. Obje lokacija udaljene su 15-ak minuta vožnje.
Tehničke značajke objekta
uredi
Glavni objekt u kojem fakultet djeluje građen je u nekoliko navrata, a posljednji put proširen je 1987. godine. Ukupna korisna površina objekta iznosi oko 30.000 četvornih metara. Osim objekta, u neposrednoj okolini nalaze se i zelena površina/vrt te otvoreno i zatvoreno parkiralište. Objekat obiluje raznim sadržajima – ima 42 predavačke dvorane (glavna, Kongresna dvorana, ima kapacitet 600 sjedećih mjesta), 2 studentske menze, caffe bar, restoran za profesore i osoblje, športsku dvoranu s montažnim tribinama za 1200 gledatelja, kuglanu, teretanu, učionicu, računalnu učionicu, knjižničko-dokumentacijski centar, skriptarnicu, kiosk, 160 kabineta za nastavno osoblje te sedam apartmana koji služe za smještaj službenih gostiju.
Obrazovna i istraživačka djelatnost
urediEkonomski fakultet u Zagrebu u svom obrazovnom sklopu ima 17 katedri, koje su (abecednim redom): Demografija, Ekonomska teorija, Ekonomika poduzeća, Informatika, Financije, Makroekonomija i gospodarski razvoj, Marketing, Matematika, Međunarodna ekonomija, Organizacija i menadžment, Pravo, Računovodstvo, Statistika, Trgovina, Turizam, Poslovni strani jezici te Tjelesna i zdravstvena kultura.
Od obrazovnih studija postoje:
- preddiplomski stručni studiji
- preddiplomski sveučilišni studiji
- diplomski studiji
- poslijediplomski studiji (doktorski studiji)
Studiranje je osim na hrvatskom omogućeno i na engleskom jeziku.
Osim obrazovne, Ekonomski fakultet u Zagrebu obnaša i istraživačku djelatnost. Profesori i stručno osoblje uključeni su u rad na brojinim studijama i projektima, od kojih je dio od iznimne važnosti jer ih naručuju državna ministarstva.
Međunarodna suradnja
urediMeđunarodna suradnja s drugim sveučilištima vrlo je razvijena. Tako fakultet ima bilateralne sporazume i institucionalna partnerstva s visokoobrazovnim ustanovama diljem Europe, koje nalaze se u sljedećim gradovima (abecednim redom): Beč, Budimpešta, Kaunas, Lisabon, München, Nottingham, Skoplje, te Ulm. Osim navdenoga, fakultet je članom još brojnih međunarodnih projekata te potpisnikom brojnih kratkoročnih sporazma o suradnji s mnogim drugim europskim obrazovnim ustanovama.
Zanimljivosti o djelatnosti fakulteta
urediČasopisi
urediNa fakultetu izlazi šest časopisa:
- Acta turistica
- Poslovna izvrsnost
- Tržište
- Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu
- ZIREB
- Manager (studentski list).
Poznati studenti
urediEkonomski fakultet dao je brojne poznate stručnjake koji su ostvarili zapaženu karijeru u ekonomiji i gospodarstvu te manjim dijelom u politici. Neka od najpoznatijih imena su:
Afera Indeks 3
urediAfera naziva Indeks 3 označava medijsku aferu te suđenje za prodaju ispita od strane profesora na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Afera je izbila 2008. godine, kada je iznenada privedeno nekoliko profesora, koji su kasnije kirminalistički obrađeni. Spomenuti događaj snažno je popraćen u javnosti, te je fakultetu nanio veliku štetu.[2]
Galerija slika
uredi-
Knjižnica i učionica. -
Parkiralište na sjevernoj strani zgrade. -
Pogled s vrha zgrade na Zvonimirovu ulicu. U pozadini se nejasno vide Zagrepčanka i Cibonin toranj. -
Ulaz Centra za poslijediplomske studije.
Povezano
urediIzvori
uredi- ↑ Uredba o Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 4. travnja 1947. (Narodne novine, broj 32., 1947.), član 1. — glasi: »Ekonomsko-komercijalna visoka škola u Zagrebu postaje Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu«.
- ↑ Članak o suđenju za aferu Indeks 3.
Vanjske poveznice
uredi45°48′57″N 16°00′40″E / 45.8159392134723°N 16.011226773262°E