Fakultet strojarstva i brodogradnje

Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB) je fakultet u sastavu Sveučilišta u Zagrebu. Jedan je od najcjenjenijih tehničkih fakulteta u Hrvatskoj. Prvi je fakultet u Hrvatskoj koji je primjenio Bolonjski proces, već akademske godine 2003./2004. FSB je najveća znanstvena i obrazovna institucija na području strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva. Prostorije Fakulteta nalaze se u Zagrebu na adresi Ivana Lučića 5.

Sveučilište u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
grb fakulteta grb Sveučilišta
Osnovan 1956.
Dekan Ivan Juraga
Studijski programi
www.fsb.hr Službena stranica
Fakultet strojarstva i brodogradnje (sjeverna zgrada)

Povijest

uredi

Današnji Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB) je nasljednik Visoke tehničke škole osnovane 1919. i Tehničkoga fakulteta osnovanoga 1926. godine. Nikolaj Nikolajevič Savin je 1922. osnovao institut za mehaničku tehnologiju.[1] Fakultet je osnovan kao nezavisna ustanova 1956. godine pod imenom Strojarsko-brodograđevni fakultet (SBF).

U 1958. godini osnovana je Visoka tehnička škola za pogonske inženjere zbog potrebe za strojarskim inženjerima usmjerenim na tehnologiju i organizaciju proizvodnje, te na održavanje industrijskih postrojenja. Od 1961. godine, od kada se škola nalazi u sastavu Sveučilišta, djeluje pod nazivom Visoka tehnička škola (bez dodatka »za pogonske inženjere«). U 1967. godini Visoka tehnička škola integrira se sa Strojarsko-brodograđevnim fakultetom u Fakultet strojarstva i brodogradnje.

Organizacija fakulteta

uredi

Fakultet je akreditiran kao znanstveno obrazovna institucija s naglaskom na istraživačkom radu. Na fakultetu je zaposleno oko 100 sveučilišnih profesora, 120 znanstvenih novaka, asistenata i tehničkih suradnika koji su okupljeni u 13 zavoda i 3 samostalne katedre.

Fakultetski zavodi, katedre i laboratoriji

uredi
  • Zavod za konstruiranje
  • Katedra za elemente strojeva i konstrukcija
  • Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda
  • Laboratorij za elemente strojeva
  • Laboratorij za konstruiranje
  • Laboratorij za strojne sklopove
  • Katedra za biomehaniku i ergonomiju
  • Katedra za eksperimentalnu mehaniku
  • Katedra za mehaniku i čvrstoću
  • Katedra za primijenjenu dinamiku
  • Laboratorij za dinamiku strojeva i teoriju mehanizama
  • Laboratorij za eksperimentanu mehaniku
  • Laboratorij za numeričku mehaniku
  • Katedra za tehničku termodinamiku
  • Katedra za toplinsku i procesnu tehniku
  • Laboratorij za procesna mjerenja
  • Laboratorij za termodinamiku
  • Laboratorij za toplinu i toplinske uređaje
  • Zavod za motore i transportna sredstva
  • Katedra za motore i vozila
  • Katedra za tračnička i lebdeća pružna vozila
  • Katedra za transportne uređaje i konstrukcije
  • Laboratorij za motore i vozila
  • Laboratorij za transportne uređaje i konstrukcije
  • Zavod za energetska postrojenja, energetiku i ekologiju
  • Katedra za ekologiju i tehnologiju vode
  • Katedra za energetska postrojenja i energetiku
  • Katedra za mehaniku fluida
  • Katedra za turbostrojeve
  • Laboratorij za energetska postrojenja
  • Laboratorij za hidromehaniku i hidrauličke strojeve
  • Laboratorij za vodu, gorivo i mazivo
  • Zavod za brodogradnju i pomorsku tehniku
  • Katedra za gradnju plovnih objekata
  • Katedra za hidromehaniku plovnih objekata
  • Katedra za konstrukciju plovnih objekata
  • Katedra za osnivanje plovnih objekata i morsku tehniku
  • Katedra za strojeve i uređaje plovnih objekata
  • Laboratorij za brodske konstrukcije
  • Laboratorij za brodske strojeve i uređaje plovnih objekata
  • Laboratorij za hidromehaniku broda
  • Laboratorij za primjenu računala u brodogradnji
  • Laboratorij za tehnologiju mora
  • Laboratorij za unaprjeđenje brodograđevne proizvodnje
  • Zavod za industrijsko inženjerstvo
  • Katedra za projektiranje proizvodnje
  • Katedra za sociologiju
  • Katedra za upravljanje proizvodnjom
  • Laboratorij za operacijska istraživanja
  • Laboratorij za projektiranje tehnoloških procesa
  • Laboratorij za studij rada
  • Zavod za kvalitetu
  • Katedra za mjerenje i kontrolu
  • Katedra za nerazorna ispitivanja
  • Laboratorij za nerazorna ispitivanja
  • Laboratorij za precizna mjerenja dužina
  • Katedra za projektiranje izradbenih i montažnih sustava
  • Katedra za strojarsku automatiku
  • Laboratorij za automatiku i robotiku
  • Laboratorij za elektrotehniku
  • Laboratorij za inteligentne proizvodne sustave
  • Laboratorij za projektiranje izradbenih i montažnih sustava
  • Zavod za materijale
  • Katedra za materijale i tribologiju
  • Katedra za toplinsku obradbu i inženjerstvo površina
  • Laboratorij za analizu metala
  • Laboratorij za ispitivanje mehaničkih svojstava
  • Laboratorij za materijalografiju
  • Laboratorij za nemetale
  • Laboratorij za toplinsku obradu
  • Laboratorij za tribologiju
  • Zavod za zavarene konstrukcije
  • Katedra za zaštitu materijala
  • Katedra za zavarene konstrukcije
  • Laboratorij za zaštitu materijala
  • Laboratorij za zavarivanje
  • Katedra za alatne strojeve
  • Katedra za ljevarstvo
  • Katedra za oblikovanje deformiranjem
  • Katedra za preradbu polimera i drva
  • Laboratorij za alatne strojeve
  • Laboratorij za ljevarstvo
  • Laboratorij za medicinsko inženjerstvo
  • Laboratorij za oblikovanje deformiranjem
  • Laboratorij za preradbu polimera i drva
  • Zavod za zrakoplovstvo
  • Katedra za aerodinamiku
  • Katedra za dinamiku letjelica
  • Laboratorij za dinamiku letjelica i konstrukcijskih sustava
  • Katedra za matematiku
  • Katedra za tjelesnu i zdravstvenu kulturu
  • Katedra za tehničke strane jezike
  • Fonolaboratorij

Koncepcija studija

uredi

Fakultet godišnje upisuje oko 450 studenata, dok ih godišnje diplomira oko 140. Preddiplomski studij, kojim se stječe akademski naslov sveučilišni prvostupnik inženjer strojarstva (univ. bacc. ing. mech.), traje 7 semestara (3.5 godine), diplomski 3 semestra, a njegovim se završavanjem stječe akademski naslov magistar inženjer strojarstva (mag. ing. mech.). Po završetku diplomskog studija, student može nastaviti studirati na poslijediplomskom specijalističkom studiju koji traje 3 semestra ili na poslijediplomskom znanstvenom studiju koji traje 6 semestara (ukoliko zadovoljava postavljene kriterije).

Prva godina studija zajednička je studentima strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva. Studenti strojarstva na drugoj godini mogu upisati jedan od 9 ponuđenih smjerova te studijski modul (usmjerenje) po vlastitom nahođenju pri upisu u 5. semestar preddiplomskog studija, a svoje obrzovanje unutar istog profila mogu nastaviti i na diplomskom studiju.

Smjerovi studija strojarstva s pripadnim modulima

uredi
  • Konstrukcijski smjer
    • Konstruiranje i razvoj proizvoda
    • Motori i vozila
    • Mehanizmi i roboti
    • Eksperimentalna mehanika
    • Dizajn medicinskih konstrukcija
    • Vojna i zrakoplovna tehnika
  • Procesno-energetski smjer
  • Proizvodno inženjerstvo
    • Automatika u proizvodnji
    • Obradni sustavi
    • Osiguranje kvalitete
    • Preradba i montaža
    • Zavarene konstrukcije
  • Brodostrojarstvo
  • Inženjersko modeliranje i računalne simulacije
  • Računalno inženjerstvo
    • Inteligentni montažni sustavi
    • Ljevarstvo
    • Proizvodnja polimernih tvorevina
    • Računalno modeliranje alata i kalupa
    • Računalno vođenje sustava
    • Računalom integrirani razvoj proizvoda
    • Suvremeni obradni sustavi i procesi
    • Upravljanje kvalitetom
  • Industrijsko inženjerstvo i menadžment
  • Inženjerstvo materijala
  • Mehatronika i robotika

Utjecaj i uloga u društvu

uredi

Od svog početka, FSB je obrazovao 8000 strojarskih i brodarskih inženjera, 1500 magistara znanosti i 800 doktora (podaci iz 1990.)

Popis dekana

uredi
  1. Prof. dr. sc. Stanko Šilović (1956. - 1957., 1960. - 1962.)
  2. Prof. dr. sc. Dragutin Horvat (1957. - 1958.)
  3. Prof. dr. sc. Davorin Bazjanac (1958. - 1959.)
  4. Prof. dr. sc. Dragutin Krpan (1959. - 1960.)
  5. Prof. dr. sc. Drago Kunstelj (1957. - 1958., 1960. - 1961. VTŠ)
  6. Prof. dr. sc. Aleksandar Đurašević (1961. - 1964. VTŠ)
  7. Prof. dr. sc. Niko Malešević (1962. - 1964.)
  8. Prof. dr. sc. Milan Viličić (1964. - 1966)
  9. Prof. dr. sc. Ivan Turk (1964. - 1966. VTŠ)
  10. Prof. dr. sc. Joza Serdar (1966. - 1968.)
  11. Prof. dr. sc. Drago Taboršak (1966. - 1967., 1968. - 1970. VTŠ)
  12. Prof. dr. sc. Josip Uršić (1970. - 1972.)
  13. Prof. dr. sc. Veljko Brlek (1972. - 1974.)
  14. Prof. dr. sc. Šime Šavar (1974. - 1978.)
  15. Prof. dr. sc. Želimir Sladoljev (1978. - 1980.)
  16. Prof. dr. sc. Federico Dusman (1980. - 1982.)
  17. Prof. dr. sc. Dražen Bjelovučić (1982. - 1984.)
  18. Prof. dr. sc. Mladen Novosel (1984. - 1986.)
  19. Prof. dr. sc. Dušan Jeras (1986. - 1986.)
  20. Prof. dr. sc. Andrija Mulc (1988. - 1990.)
  21. Prof. dr. sc. Osman Muftić (1990. - 1990.)
  22. Prof. dr. sc. Ivo Alfirević (1990. - 1992.)
  23. Prof. dr. sc. Stjepan Jecić (1992. - 1994.)
  24. Prof. dr. sc. Vjera Krstelj (1994. - 1996.)
  25. Prof. dr. sc. Slobodan Kralj (1996. - 1998.)
  26. Prof. dr. sc. Mladen Franz (1998. - 2002.)
  27. Prof. dr. sc. Tonko Ćurko (2002. - 2006.)
  28. Prof. dr. sc. Izvor Grubišić (2006. - 2010.)
  29. Prof. dr. sc. Ivan Juraga (2010. - danas)

Vanjske poveznice

uredi

45°47′49″N 15°58′18″E / 45.7968305912543°N 15.9717017412186°E / 45.7968305912543; 15.9717017412186

  1. "Ilustrovani list", 1923 br. 25, str. 13