Šumarski fakultet u Zagrebu
Moguće je da ovaj članak ili neki njegov dio sadrži zastarjele podatke Molimo vas da pomognete Wikipediji u ažuriranju članka, ukoliko je to moguće. Za više detalja, pogledajte stranicu za razgovor. |
Ovaj članak zahtijeva sređivanje kako bi ispunio Wikipedijine standarde kvaliteta. Pomozite u njegovom poboljšanju tako što ćete ga urediti. |
Šumarski fakultet u Zagrebu dio je Sveučilišta u Zagrebu.
| ||||||||||||||||||||
Zavodi fakulteta uredi
- Šumarski odsjek
- Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma
- Zavod za izmjeru i uređivanje šuma
- Zavod za šumarske tehnike i tehnologije
- Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku
- Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje
- Zavod za nastavno-pokusne šumske objekte: NPŠO Zagreb, NPŠO Lipovljani, NPŠO Zalesina, NPŠO Velika, NPŠO Rab
- Drvnotehnološki odsjek
- Zavod za znanost o drvu
- Zavod za organizaciju proizvodnje
- Zavod za tehnologije materijala
- Zavod za namještaj i drvne proizvode
- Zavod za procesne tehnike
O fakultetu uredi
Šumarski fakultet je međunarodno prepoznatljiva institucija u školovanju visokostručnih kadrova za potrebe šumarstva, prerade drva i proizvodnje namještaja. Fakultet je mjesto trajnoga obrazovanja i izrastanja intelektualaca širokoga spektra znanja koji su prepoznatljivi u svojem djelovanju ne samo u struci nego i u društvenom životu Hrvatske. U svoje djelovanje Fakultet je utkao svu svoju slavnu prošlost i djelovanje prethodnika. Na vama je da to prihvatite i nastavite. Mi smo poznata struka koja ima svoja pisana pravila i vrijednosne stavove, ali i nepisana koja ćete naučiti u praksi. Poznati smo po svojoj povezanosti i solidarnosti.
Ovom prigodom želim vam istaknuti razvojne momente u šumarstvu, preradi drva i proizvodnji namještaja kako biste mogli objektivno ocijeniti kamo dolazite.
Moderno šumarstvo je znanost, posao i umijeće gospodarenja i čuvanja šuma te s njime povezanoga zemljišta za trajnu dobrobit gospodarstva, društva i okoliša. Ono razumijeva uravnoteženo gospodarenje šumskim resursima radi optimalnoga prinosa šumskih proizvoda, biljnoga i životinjskoga svijeta, očuvanja obilnih pričuva čiste vode, atraktivnoga i rekreacijskoga okoliša kako u prirodnim, tako i urbanim sredinama, te pružanju raznovrsnih usluga i proizvoda npr. u turizmu, športu i sl.
Drvna tehnologija je znanost i struka, a definira se kao integrirana primjena prirodnih i tehničkih znanosti u svrhu proizvodnje proizvoda od obnovljivoga prirodnog resursa – drva. Specifičnost je ovoga znanstvenog polja i struke u tome što se bavi razvojem i oblikovanjem novih proizvoda na osnovi drva i drvnih materijala, te specifičnim procesnim i proizvodnim tehnologijama njihove prerade i obrade primjerene zahtjevima biomaterijala. Uz to, područje drvne tehnologije sve je značajnije i zbog primjene biomase kao ekoenergenta. Šumarstvo, prerada drva i proizvodnja namještaja nude ekonomske, razvojne i socijalne prednosti i mogućnosti. Značajan su izvor zapošljavanja i ekonomskoga prosperiteta u nas i u svijetu, ali uz oprezno balansiranje s multifunkcijskom ulogom šume. Održivost i višefunkcionalnost šuma moraju biti usmjerene ka funkciji održivoga razvoja i ekološki učinkovite industrije bazirane na preradi drva. Pri donošenju odluke za upis na naš Fakultet dobro ocijenite vaša očekivanja i mogućnosti struka za koje obrazujemo, jer donosite najvažniju životnu odluku.
I na kraju, ukoliko se odlučite za studiranje na našem Fakultetu, znajte da vas očekuje zanimljivo i kvalitetno studiranje u suradnji s nastavnicima te velike mogućnosti uključivanja u međunarodnu suradnju s nama umreženim europskim šumarskim fakultetima, kroz razne oblike izravne suradnje.
Početkom šumarskog obrazovanja u Hrvatskoj smatramo osnivanje Šumarskog odjela Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima 1860. Iz Šumarskog odjela razvija se visokoškolska nastava koja započinje 1898. osnivanjem Šumarske akademije kao dijela Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Visokoškolska šumarska nastava u Hrvatskoj započinje 1898., osnivanjem šumarske akademije u Zagrebu, u okviru Sveučilišta u Zagrebu. Danas Šumarski fakultet, kao jedina znanstveno-nastavna ustanova te vrste u Hrvatskoj, ostvaruje svoju znanstveno nastavnu aktivnost u dva odsjeka, izvodeći tri preddiplomska i četiri diplomska studija. U znanstvenoistraživačkom radu Fakultet djeluje u okviru biotehničkoga znanstvenog područja, znanstvenih polja šumarstva i drvne tehnologije.
Na osnovi povijesnog uvida i usporedbe s razvijenim istovrsnim učilištima u Europi i sad-u, Šumarski fakultet ravnopravno slijedi svjetske trendove razvoja i pripada među vodeće fakultete šumarskih i drvnotehnoloških znanosti u Europi. Posebnost je studija na Šumarskom fakultetu nastava iz raznovrsnih kolegija i osposobljavanje putem praktičnog rada u nastavno-pokusnim šumskim centrima Fakulteta, koji se prostiru na oko 3500 ha šuma u različitim ekosustavima i obuhvaćaju gotovo sve šumske zajednice naše zemlje.
Terenskom nastavom ostvaruje se spajanje teorijskih i praktičnih znanja, a studenti Drvnotehnološkoga odsjeka veći dio predmeta studiraju putem praktičnoga rada u reprezentativnim poduzećima prerade drva i proizvodnje namještaja te fakultetskim laboratorijima. Nakon završetka fakuteta dobije se titula inženjera šumarstva,urbanog šumarstva ili drvne tehnologije. Ulaskom u Bolonjski sustav 2005. osnivaju se unutar Šumarskog odjela dva studija: Šumarstvo i Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša. Šumarski fakultet jedan je od najstarijih fakulteta u Hrvatskoj.4. je po redu.
Inženjeri šumarstva uredi
Inženjeri šumarstva rukovode iskorištavanjem šuma – bogatstva što se prostire na 43% površine Republike Hrvatske. Njihov je osnovni zadatak iskorištavanje šuma, a da se pri tome što manje narušava prirodna ravnoteža. Oni određuju koja će se stabla i kada sječi. Stoga moraju redovito osiguravati dovoljnu količinu drvne građe za drvnu industriju. Inženjeri šumarstva većinom rade u javnim poduzećima za upravljanje šumama, jer se u Republici Hrvatskoj većina šuma tretira kao javno ili državno dobro. Inženjeri šumarstva označuju stabla koja će trebati posjeći u određenom roku – bilo zbog bolesti, bilo zbog potrebe drvne industrije. Oni organiziraju i nadziru pošumljivanja, prskanje pesticidima, pomažu lovočuvarima te, općenito, pokušavaju očuvati okoliš. Pregledavaju šumu da bi utvrdili pojave bolesti te ih na vrijeme spriječili. Moguće promjene na tlu, u vodi i na stablima potrebno je laboratorijski provjeriti. Zbog toga često surađuju s kemičarima i biolozima, a i sami moraju poznavati rad u laboratoriju. U svom poslu upotrebljavaju alate za mjerenje visine, volumena i dijametra stabala. U ovom poslu sve je veća upotreba kompjutora za pohranjivanje i analizu podataka dobivenih zračnim ili satelitskim snimanjem te podataka dobivenih s tla. Snimanje iz zraka potrebno je za označavanje većih šumskih površina na kartama i otkrivanje različitih pojava u korištenju šuma. Inženjeri šumarstva vrlo često kontaktiraju s vlasnicima privatnih šuma zbog korištenja njihovih šuma i plaćanja naknada za korištenje njihova drvnog bogatstva. Često kontaktiraju i s predstavnicima drvne industrije i pred-stavnicima organizacija i ustanova za zaštitu okoliša. Inženjeri šumarstva mogu raditi i u laboratorijima i institutima za očuvanje šuma i upravljanje šumama. Radni uvjeti za inženjera šumarstva mogu biti različiti. Iako često rade sami, isto tako često kontaktiraju s vlasnicima šuma, lovočuvarima, državnim službenicima, pripadnicima grupa za očuvanje okoliša. Neki rade u zatvorenom, u uredima, laboratorijima, zavodima. S druge strane, rad može biti fizički zahtjevan, praktički bez radnog vremena. Mnogi inženjeri šumarstva rade na terenu, izloženi klimatskim nepogodama, a kojiput i u rijetko naseljenim područjima. Moraju prelaziti velike razdaljine kroz šumu. Izlažu se opasnostima boreći se protiv požara, poplava i sličnih nepogoda. Ovo je zanimanje prikladno za one koji vole rad u prirodi i snalaženje u prostoru. Zbog čestih kontakata s drugim osobama, često sukobljenih interesa, moraju biti komunikativni i spremni donositi važne odluke. Zbog fizičke težine posla trebaju biti dobro fizički pripremljeni i spremni podnositi vremenske nepogode. Rad u laboratorijima i institutima zahtijeva visoku analitičnost i preciznost. Poželjno je poznavati rad s kompjutorima i fotografiranje. Snalaženje u prostoru vrlo je važna osobina za to zanimanje. Treba završiti petogodišnji(3+2) studij šumarstva na Šumarskom fakultetu u Zagrebu čime se stječe zvanje diplomirani inženjer(magistar struke)šumarstva. Potrebno je dobro poznavati biologiju, a posebno botaniku i ekologiju. Studij uključuje mnogo praktičnog rada i rada na terenu.
Inženjeri drvne tehnologije uredi
Inženjeri drvne tehnologije upravljaju tehnološkim procesima u drvnoj industriji i u proizvodnji papira i celuloze. Osim toga, neki od njih sudjeluju i u upravljanju tvornicama kao menadžeri, zatim mogu raditi u nabavi materijala, prodaji i marketingu u tvrtkama u kojima rade. Ipak, njihovi su osnovni zadaci organizacija rada, priprema proizvodnje i konstruiranje proizvoda. Organizacija rada i priprema proizvodnje znače da oni rhtmoređuju strojeve, a time i radne operacije, u tvornici, kako bi se postigao optimalan proces proizvodnje. Nadalje, inženjeri drvne tehnologije organiziraju pristizanje materijala potrebnih za proizvodnju, tako da ih uvijek ima dovoljno, a nikad previše. Moraju paziti na stvaranje “uskih grla” u proizvodnom procesu, što znači da moraju dobro poznavati rhtmored i brzinu rada na pojedinom radnom mjestu. Inženjeri drvne tehnologije konstruiraju proizvode drvne industrije: građevinsku stolariju (prozori, vrata i slično) i namještaj. Oni najčešće ne dizajniraju namještaj, nego rješavaju tehničke probleme pri konstrukciji namještaja. Konstruiranje znači crtanje novih proizvoda, ali i prilagođavanje strojeva mjerama novih proizvoda. Inženjeri drvne tehnologije u svom radu surađuju s drvnim tehničarima u poslovima organizacije rada i pripreme proizvodnje, s poslovodstvom tvornice oko nabave potrebnih materijala, ali i s poslovođama, pa i sa svim radnicima u svojoj smjeni. Inženjeri drvne tehnologije rade i u školama (drvna ili građevinska), laboratorijima, u zavodima za ispitivanje materijala, konstrukcija, drvne tehnologije i slično. Inženjeri drvne tehnologije rade, uglavnom, u zatvorenim prostorima – bilo u tvorničkim halama, bilo u konstrukcijskim biroima i uredima. Svi se ti prostori zimi griju. Rad u biroima, laboratorijima i uredima zahtijeva visoku koncentraciju i preciznost. Inženjeri drvne tehnologije koji rade u proizvodnji izloženi su buci, prašini, različitim kemikalijama (boje i lakovi) te katkada rade u smjenama. Putovanja su u ovom zanimanju rijetka (na sajmove i slične manifestacije zbog upoznavanja novih proizvoda i tehnologija). Rad je, uglavnom, timski ili se upravlja radom drugih ljudi, što zahtijeva dobru komu-nikativnost, osjetljivost za probleme drugih i strpljivost u odnosu s njima. Inženjeri drvne tehnologije moraju imati smisla za rješavanje tehničkih problema. Zanimanje inženjera drvne tehnologije zahtijeva organizacijske osobine te komunikativnost i lakoću usmenog izražavnja. Inženjer drvne tehnologije mora se dobro snalaziti u prostoru te mora dobro poznavati tehničko crtanje,fiziku i matematiku. Za zanimanje diplomiranog inženjera drvne tehnologije potrebno je završiti Šumarski fakultet u Zagrebu, smjer drvna tehnologija, koji traje pet godina. Poželjno je prije toga završiti neku od tehničkih škola, jer su za upis potrebni predmeti matematika, biologija i kemija, a tijekom samog školovanja na fakultetu potrebno je dobro poznavati fiziku i tehničko crtanje zbog velikog broja predmeta iz konstrukcija. Poslovi inženjera drvne tehnologije slični su, u nekim svojim segmentima, poslovima inženjera šumarstva, strojarstva i drvodjeljskih tehničara.
Šumarski odsjek Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (ŠO) potječe iz Visokoga poljoprivredno-šumarskoga učilišta u Križevcima osnovanog 1860. godine i Šumarske akademije osnovane 1898. godine u Zagrebu kao četvrte visokoškolske institucije Sveučilišta u Zagrebu. Prijediplomski i diplomski studiji Šumarstva te Urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša koji se provode na Šumarskom odsjeku jedini su takovi studiji organizirani na visokoškolskim institucijama u Republici Hrvatskoj, a za obrazovanje stručnjaka iz područja šumarskih znanosti. U dosadašnje je radu na Šumarskom odsjeku Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu diplomiralo oko 7000 diplomiranih inženjera šumarstva. Od akad. godine 2005/2006 na Šumarskom se odsjeku provode novi nastavni programi preddiplomskog studija: Šumarstvo i Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša te diplomskog studija Šumarstvo sa dva smjera: smjer Uzgajanje i uređivanje šuma s lovnim gospodarenjem i smjer Tehnike, tehnologije i menadžment u šumarstvu i diplomskog studija Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša. Također su izrađeni i prihvaćeni novi specijalistički i doktorski poslijediplomski studiji. Šumarski odsjek organizira i provodi cjeloživotno obrazovanje svih razina šumarskih stručnjaka. Studijski se programi izvode u učionicama i laboratorijima Šumarskog odsjeka Šumarskog fakulteta, na nastavno-pokusnim šumskim objektima u Šumskom vrtu, na poligonima Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb te poligonima ostalih tvrtki prema izboru predmetnih nastavnika. Znanstveno se istraživački rad odvija putem znanstveno-istraživačkih i tehnologijskih projekata MZOŠ, putem međunarodnih znanstveno-istraživačkih projekata, kroz projekte sa različitim privrednim subjektima i ostalim institucijama. Rezultati su istraživanja Šumarskog odsjeka prepoznatljivi po svojoj primjenjivosti u operativnom šumarstvu a prezentiraju se na skupovima u zemlji i u inozemstvu. Šumarski odsjek izdavač je većeg broja znanstveno-stručnih časopisa: Glasnik za šumske pokuse, Croatian Journal of Forest Engineering i Nova mehanizacija šumarstva. Znanstveno-nastavna i stručna aktivnost Šumarskog odsjeka obavlja se u zavodima odsjeka. U sastavu Šumarskog odsjeka nalazi se 6 zavoda, 5 nastavno-pokusnih šumskih objekata i 5 laboratorija. Zavodi Šumarskog odsjeka
Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma Zavod za izmjeru i uređivanje šuma Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku Zavod za šumarske tehnike i tehnologije Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje Zavod za nastavno-pokusne šumske objekte
Laboratoriji Šumarskog odsjeka:
Ekološko-pedološki laboratorij Laboratorij za tehničko-tehnološke izmjere u šumarstvu Laboratorij za izmjeru šumskih resursa Molekularno-biološki laboratorij Laboratorij za patologiju drveća
Nastavno-pokusni šumski objekti Šumarskog odsjeka:
NPŠO Zagreb NPŠO Lipovljani NPŠO Zalesina NPŠO Velika NPŠO Rab
Drvnotehnološki odsjek Šumarskog fakulteta utemeljen je 1948. od kada osigurava obrazovanje stručnog kadra potrebnog za razvoj prerade drva i proizvodnje namještaja u Republici Hrvatskoj.
Studij drvne tehnologije na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu jedini je takav sveučilišni studij u Hrvatskoj. Od svog osnivanja ima veliko značanje za nastavu i za istraživačku aktivnost povezanu s drvom kao materijalom, njegovom mehaničkom obradom i kemijskom preradom, proizvodima od drva, tehnikom i uređajima potrebnim drvnoj tehnologiji te organizacijskom i ekonomskom problematikom. Uz brojne raznolike aktivnosti, kao što je aktivno sudjlovanje i vođenje svjetskih i domaćih znanstvenih skupova, Drvnotehnološki odsjek izdavač je i znanstveno-stručnog časopisa Drvna industrija. Drvnotehnološki odsjek objedinjuje nastavni, znanstveni, istraživački i visokostručni rad svih nastavnika, suradnika, znanstvenika i istraživača Drvnotehnološkog odsjeka Šumarskog fakulteta.
Uz preddiplomski studij, koji daje temeljna znanja iz širokog područja tehničkih i prirodnih znanosti te stručna znanja i vještine što ih zahtjeva suvremeni razvoj industrijskih poduzeća, Drvnotehnološki odsjek pruža mogućnost usavršavanja i na diplomskom te poslijediplomskom studiju kao logičnom slijedu daljnjeg visokog obrazovanja ne samo studenata, već i onih koji su završili diplomski studij iz područja tehničkih, biotehničkih ili pirodnih znanosti. U sastavu Drvnotehnološkog odsjeka nalaze se sljedeći zavodi:
- Zavod za znanost o drvu
- Zavod za tehnologije materijala
- Zavod za organizaciju proizvodnje
- Zavod za procesne tehnike
- Zavod za namještaj i drvne proizvode
Laboratoriji Drvnotehnološkog odsjeka:
- Laboratorij za anatomska svojstva i zaštitu drva
- Laboratorij za fizikalna i mehanička svojstva drva
- Laboratorij za drvne ploče
- Laboratorij za hidrtermičku obradu drva i drvnih materijala
- Laboratorij za kemiju
- Laboratorij za industrijske sustave
- Laboratorij za mehaničku obradu drva
- Laboratorij za mjerenje buke i vibracija
- Laboratorij za ispitivanje namještaja i dijelova za namještaj
- Laboratorij za drvo u graditeljstvu
Kao što je već i dokazao pred Drvnotehnološkim odsjekom i nadalje stoje veliki i odgovorni zadaci na području obrazovanja i znanstvenoistraživačkog rada te na području publicistike, prijenosa rezultata istraživačkog rada u drvnoindustrijsku praksu, kako bi još više pridonio unapređenju i daljnjem razvoju drvne struke u Hrvatskoj.
PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
STJEČE SE STRUČNI NAZIV
(6 semestara)
Šumarski odsjek
– šumarstvo
– prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) šumarstva
– urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša
– prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) urbanoga šumarstva, zaštite prirode i okolišae
Drvnotehnološki odsjek
- drvna tehnologija - prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) drvne tehnologije.
DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ STJEČE SE STRUČNI NAZIV
(4 semestra)
Šumarski odsjek
– šumarstvo sa smjerovima
magistar/magistra šumarstva
Smjer: uzgajanje i uređivanje šuma s lovnim gospodarenjem
Smjer: tehnika, tehnologija i menadžment u šumarstvu
- urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša magistar/ magistra urbanoga šumarstva, zaštite prirode i okoliša
Drvnotehnološki odsjek
- drvnotehnološki procesi magistar/ magistra drvnotehnoloških procesa - oblikovanje proizvoda od drva magistar/ magistra oblikovanja proizvoda od drva.
UVJET UPISA NA ŠUMARSKI FAKULTET
Šumarski fakultet traži sve B razine na državnoj maturi. Od izbornih predmeta učenik mora položiti biologiju,fiziku ili kemiju a gleda mi se najbolji rezultat iz ova tri predmeta.
Izvori uredi
45°49′28″N 16°01′48″E / 45.824541562322°N 16.0300076007843°E