Geografija
uredi
Nadmorska visina je 104 m. To je sedište najzapadnije opštine Srema, veoma slikovit i živopisan kraj između reke Dunav i pitomih obronaka Fruške gore na severu i reke Save na jugu. Oblast na kojoj je izgrađen Šid je voćarsko vinogradarski kraj, sa velikim vinskim podrumom. U sklopu poljoprivrede razvijena je i prehrambena industrija, posebno prerada žita, savremena industrijska klanica i fabrika za proizvodnju jestivog ulja, kao i tekstilna industrija i trikotaža. Opština ima veoma privlačan turistički potencijal, naročito za lov i ribolov. U gradu se nalazi spomen kuća i galerija poznatog slikara Save Šumanovića. Kako i kada je Šid formiran kao naselje, naučno utvrđenih istorijskih podataka nema, postoje samo razne pretpostavke. Početkom 18-og veka Šid je bio jedno od najvećih naselja između Vinkovaca, Vukovara i Sremske Mitrovice. Za procene o veličini i značaju Šida postoje pismeni podaci. Najraniji pomen iz toga vremena je podatak da je u Šidu umro Luka Natalis 1702. godine, vikar apostolskog poslanstva.
Prvi podaci o Šidu su iz XVIII. stoljeća, kada je ovo naselje bilo u Podunavskoj vojnoj granici. U XIX. stoljeću mjesto naseljavaju Srbi i Rusini iz Ruskog Krstura i Kucure, zatim Slovaci iz Gložana i Pivnica. Početkom XX. stoljeća Šid se razvija kao gradsko naselje. Do 1918. Šid je bio u sastavu Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije kao dijela Austro- Ugarske. Od 1939.- 1945. je bio dio Banovine Hrvatske, odnosno NDH. Rano se javlja radnički pokret, a u narodnooslobodilačkom ratu čitavo područje bilo je aktivno u organiziranju borbi protiv neprijatelja. Završne operacije za oslobođenje Jugoslavije početkom 1945. godine (Srijemski front) vođene su u okolini Šida. U jesen 1991. Šid je za vrijeme bitke za Vukovar bombardiran od hrvatskih snaga pri čemu su poginula 4 civila.
Racija u Šidu
uredi
Za vreme Drugog svetskog rata, Šid je bio u sastavu NDH. Najveći od svih zločina u tom periodu dogodio se 28.08.1942. godine, na Veliku Gospojinu. Veća grupa ustaša, na čelu sa Viktorom Tomićem, došla je iz Zagreba i u toku noći je započela racija. Uhapšeno je 142 Šiđana (125 muškaraca, 13 žena i 4 deteta). Svi oni su stravično mučeni, i na kraju, njih 121 je vozom prebačeno u Sremsku Mitrovicu gde su streljani. Među njima je bio i čuveni srpski slikar Sava Šumanović. Racija u Šidu se odvijala u sklopu veće racije koja je izvedena na teritoriji celog Srema, a u kojoj je ubijeno preko 6000 ljudi, većinom Srba, mada je bilo i Jevreja i Roma.
Istaknute ličnosti
uredi
Demografija
uredi
U naselju Šid živi 12.825 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 38,1 godina (36,5 kod muškaraca i 39,6 kod žena). U naselju ima 5.510 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,96.
Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.
- Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
|
|
Stanovništvo prema polu i starosti [2]
|
---|
|
m |
|
|
ž |
? |
47 |
|
|
53 |
80+ |
55 |
|
|
170 |
75-79 |
122 |
|
|
249 |
70-74 |
250 |
|
|
384 |
65-69 |
373 |
|
|
454 |
60-64 |
389 |
|
|
487 |
55-59 |
363 |
|
|
425 |
50-54 |
569 |
|
|
616 |
45-49 |
734 |
|
|
718 |
40-44 |
645 |
|
|
720 |
35-39 |
572 |
|
|
604 |
30-34 |
536 |
|
|
524 |
25-29 |
567 |
|
|
525 |
20-24 |
576 |
|
|
626 |
15-19 |
641 |
|
|
580 |
10-14 |
496 |
|
|
522 |
5-9 |
490 |
|
|
448 |
0-4 |
413 |
|
|
368 |
prosek |
36.5 |
|
|
39.6 |
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002.
Godina popisa
|
1948.
|
1953.
|
1961.
|
1971.
|
1981.
|
1991.
|
2002.
| Broj domaćinstava
|
2008
|
2211
|
2758
|
3759
|
4590
|
4878
|
5510
| |
Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002.
Broj članova
|
1
|
2
|
3
|
4
|
5
|
6
|
7
|
8
|
9
|
10 i više
|
Prosečan broj članova
| Broj domaćinstava
|
1006
|
1338
|
1141
|
1342
|
412
|
190
|
50
|
16
|
7
|
8
|
2.96
| |
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002.
Godina popisa
|
1948.
|
1953.
|
1961.
|
1971.
|
1981.
|
1991.
|
2002.
| Broj domaćinstava
|
6439
|
1938
|
4059
|
227
|
173
|
42
|
7135
| |
Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002.
Broj članova
|
1
|
2
|
3
|
4
|
5
|
6
|
7
|
8
|
9
|
10 i više
|
Prosečan broj članova
| Broj domaćinstava
|
1442
|
4102
|
1193
|
373
|
25
|
|
|
|
|
|
| |
Stanovništvo prema delatnosti koju obavlja
Pol
|
Ukupno
|
Poljoprivreda, lov i šumarstvo
|
Ribarstvo
|
Vađenje rude i kamena
|
Prerađivačka industrija
|
Proizvodnja i snabdevanje...
|
Građevinarstvo
|
Trgovina
|
Hoteli i restorani
|
Saobraćaj, skladištenje i veze
|
---|
Muški
|
3097
|
249
|
-
|
-
|
806
|
47
|
112
|
419
|
76
|
347
|
Ženski
|
2168
|
95
|
-
|
-
|
447
|
17
|
14
|
480
|
68
|
68
|
Oba
|
5265
|
344
|
-
|
-
|
1253
|
64
|
126
|
899
|
144
|
415
|
Pol
|
Finansijsko posredovanje
|
Nekretnine
|
Državna uprava i odbrana
|
Obrazovanje
|
Zdravstveni i socijalni rad
|
Ostale uslužne aktivnosti
|
Privatna domaćinstva
|
Eksteritorijalne organizacije i tela
|
Nepoznato
|
---|
Muški
|
37
|
52
|
247
|
67
|
94
|
97
|
-
|
-
|
447
|
Ženski
|
71
|
67
|
149
|
197
|
227
|
74
|
3
|
-
|
191
|
Oba
|
108
|
119
|
396
|
264
|
321
|
171
|
3
|
-
|
638
|
- ↑ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
- ↑ Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7
Vanjske veze
uredi