Otvori glavni meni

Zakarpatska oblast je administrativna oblast koja se nalazi se u zapadnoj Ukrajini. Upravno središte oblasti je grad Užgorod.

Zakarpatska oblast
Закарпатська область
Flag of Zakarpattia Oblast.gif CarpathianRutheniaCoA.svg
Država  Ukrajina
Službeni jezik ukrajinski
Sjedište oblasti Užgorod
Površina 12.777[1] km²
Stanovništvo 1.254.614 (2001.)
Gustoća stanovništva 98 st./km²
Datum osnivanja 22 siječnja 1946.
Administrativna podjela oblasti
Rajona 13
Gradovi 5
Gradova ukupno 11
Mali gradova 19
Naselja 579
Službena stranica www.carpathia.gov.ua
Karta
Map of Ukraine political simple Oblast Transkarpatien.png Zakarpatska oblast na administrativnoj podjeli Ukrajine

ImeUredi

Oblast se također naziva i Transkarpatska oblast, Transkarpatija, Zakarpatje, ili povijesno kao Karpatska Rutenija, ili Rusinija. Nazivi Zakarpatska oblasti na drugim jezicima

  • ukrajinski: Закарпатська область [Zakarpats’ka oblast’]
  • rusinski: Подкарпатьска област [Podkarpat’ska oblast]
  • mađarski: Kárpátontúli terület, ili Kárpátalja
  • rumunjski: Regiunea Transcarpaţia
  • slovački: Zakarpatská oblasť
  • poljski: Obwód zakarpacki
  • ruski: Закарпатская область [Zakarpatskaya oblast]

ZemljopisUredi

Zakarpatska oblast ima ukupnu površinu 12.777 km2 i nalazi se na obroncima Karpata u zapadnoj Ukrajini.[2]

 
Administrativna podjela Zakarpatske oblasti

Oblast graniči sa Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunjskom. Na zapadu graniči sa slovačkim krajevima Prešov i Košice i mađarskim županijama Borsod-Abaúj-Zemplén i Szabolcs-Szatmár-Bereg, na jugu graniči sa rumunjskim županijama Satu Mare i Maramureş , na istoku i sjeveroistoku graniči sa ukrajinskim oblastima Ivano-Frankivska i Lavovska oblast te sa poljskim Južnokarpatskim Vojvodstvom.

Administrativna podjelaUredi

Zakarpatska oblast dijeli sa na 13 rajona, i na pet gradova municipija, postoji ukupno sedam gradova, 19 malih gradova i više od 579 naselja.

IstorijaUredi

U prošlosti je ovaj region bio poznat kao Karpatska Rutenija. Sloveni su se na ovo područje doselili u 4. veku. U 7-8. veku, slovensko pleme Beli Hrvati je živelo na ovoj teritoriji. U 9-10. veku, region je bio deo Bugarskog carstva, a u to vreme se pominje i lokalni vladar knez Laborec, koji je bio bugarski vazal. U 10-11. veku region je bio deo Kijevske Rusije. Posle toga region dolazi pod vlast Ugarske, a u 13. veku je, pod sizerenstvom Ugarske, velikim delom ove regije vladao rutenski plemić knez Rostislav. Tokom kolapsa centralne vlasti u Ugarskoj, krajem 13. i početkom 14. veka, regijom su vladali faktički nezavisni lokalni vladari Amade Aba i Mikloš Pok. Jedan deo regije je u to vreme pripadao slovenskoj kraljevini Galicija-Volinija.

U 16. veku region je podeljen između Habzburške monarhije i vazalne osmanske kneževine Transilvanije. Kasnije će ceo region pripasti Transilvaniji, da bi 1699. godine u celosti pripao Habzburškoj monarhiji. Posle propasti Monarhije, 1918. godine, region će postati deo Zapadnoukrajinske narodne republike, a potom deo Čehoslovačke. 1927. godine region postaje jedna od pokrajina Čehoslovačke, da bi proglasio nezavisnost 1939. godine. Međutim, ubrzo nakon toga region okupira i anektira Hortijeva Mađarska. Dolaskom sovjetske Crvene armije 1944. godine, region ulazi u sovjetsku sferu uticaja: biće zvanično priključen Sovjetskom Savezu 1945. a sovjetskoj Ukrajini 1946. godine.

StanovništvoUredi

Prema službenome popisu stanovništva iz 2001. godine u Zakarpatskoj oblasti živi 1.254.614 stanovnika.

Većinsko stanovništvo su Ukrajinci kojih ima 80,5%, postoje i brojne druge manjine od njih najviše je Mađara 12,1%, Rumunja 2,6%, Rusa 2,5%, Roma 1,1%, Slovaka 0,5% i Nijemaca 0,3%. Ukrajinska vlast ne priznaje Rusine kao zasebnu manjinu već ih smatra da pripadaju ukrajinskom etničkom zajednicom. Oko 10.100 osoba 0,8% izjasnilo se kao Rusini prema zadnjem popisu stanovništva.[3]

IzvorUredi

Vanjske povezniceUredi