Vjera Biller
Vjera Biller (Đakovo, 7. 12. 1903 - Hartheim eutanazijski centar, Nacistička Njemačka, 28. 5. 1940), najpoznatija đakovačka avangardna slikarica. Ubijena je na samom početku Holokausta.[1]
| Vjera Biller | |
|---|---|
| Rođenje | 7. 12. 1903. Đakovo, Austro-Ugarska Monarhija |
| Smrt | c. 28. 5. 1940. (dob: 36) Hartheim eutanazijski centar, Hartheim Dvorac, Nacistička Njemačka |
| Uzrok smrti | ubijena tijekom Holokausta |
| Nacionalnost | Jugoslavenka |
| Etnicitet | Židovka[1] |
| Državljanstvo | Kraljevina Jugoslavija |
| Zanimanje | slikarica |
| Roditelji | Emil Biller Malvina (Kugler) Biller |
Biografija
urediVjera Biller je rođena 7. 12. 1903 u Đakovu, za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, u uglednoj i dobrostojećoj porodici Emila i Malvine Biller. Židovskog je podrijetla.[1] Njezin otac Emil je bio osječki velezakupnik,[2] a spominje se kao i član Upravnog odbora "Hrvatskog pjevačkog društva Sklad-Preradović" iz Đakova.[1] Billerovi su se kasnije preselili u Osijek i potom u Zagreb. Vjera je do svoje devete godine živjela na teritoriju Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, a potom se preselila u Budimpeštu gdje je provela dio školovanja. Više puta je sudjelovala na izložbama s njemačkim časopisom "Der Sturmom"; na 98. izložbi (jun 1921), gdje je s Rudolfom Bauerom bila glavni izlagač, na 99. izložbi (jul i august 1921), na 100. izložbi (septembar 1921), na 111. izložbi (jesen 1922) i na 114. izložbi (decembar 1922). 1924 godine nastupila je u Hannoveru. Od aprila te godine s porodicom je živjela u opatijskoj vili "Vesna". U martu 1932 Vjera se preselila u Beč, gde je primljena na psihijatrijsku kliniku "Am Steinhof" s dijagnozom shizofrene psihoze. Od 1. 10. 1935 liječena je tri mjeseca u štajerskoj državnoj klinici kod Graza. Kao neizliječenu, 5. 1. 1936 preuzela ju majka Malvina, koja ju je 1. 6. 1937 odvela kod dr. Franza Jochera, u "Sanatorij Wetzelsdorf" kod Graza. Nakon anšlusa Austrije, nacisti su je kao Židovku 1. 6. 1938 prebacili iz Wetzeldorfa natrag u Psihijatrijsku kliniku "Am Feldhof", gdje bila bila žrtva medicinskih pokusa. 28. 5. 1940 Vjeru su transportirali s grupom od 204 bolesnika u Hartheim, nedaleko od Linza, gdje su svi bili otrovani karbon monoksidom pod tuševima u okviru prve faze Operacije eutanazije programa Nacističke Njemačke.[1][3]
Ostavština
urediU digitalnoj zbirci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) za Vjeru je navedeno da je slikar-grafičar, da je izlagala s grupom aktivista u okviru izložbi MA i da je bila pripadnica pokreta "Zenit". Njezino ime vezuje se uz prodore avangarde u hrvatsku umjetnost u prvoj polovini 20. stoljeća, a djela joj se nalaze sve do New Yorka. Na velikoj izložbi "Žene Der Sturma"”, otvorenoj u oktobru 2015 godine u Frankfurtu u "Galeriji Schirn", jednoj od najprestižnijih avangardnih galerija na svijetu, među 18 autorica čiji su radovi bili izloženi bila su i djela urbanog naivizma Vjere Biller.[1][3]
Vjera Biller našla je svoje mjesto u zbirci pripovijedaka "Braća u nevolji" Mirka Ćurića, a koja sadrži 13 priča poredanih kronološki, ali ne prema vremenu nastanka, nego prema dobi glavnih likova, jer je uglavnom riječ o povijesnim osobama koje su rođenjem, ili na neki drugi način povezane s Đakovom. [1][3]
Reference
uredi- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Suzana Župan (23. 12. 2015). Đakovačka slikarica Vjera Biller - žrtva nacističkih medicinskih pokusa i logora. Glas Slavonije. Preuzeto 20. 10. 2015
- ↑ Državni arhiv u Osijeku; Melita Rončević; Kraljevski sudbeni stol u Osijeku stečajni predmeti-V, St: 1854-1943; stranica 19; novembar 2007.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 Mile Ljubičić (15. 12. 2015). Đakovčanka na izložbi “Žene Der Sturma”. Radio Đakovo. Preuzeto 20. 10. 2015