Zenit (časopis)

Zenit je bio avangardni dadaistički umjetnički časopis koji je izlazio jednom mjesečno u Zagrebu, od februara 1921. do maja 1924., a nakon toga u Beogradu do decembra 1926. godine. Inicijator, urednik i izdavač bio je Ljubomir Micić koji je vrlo brzo uspio privući velik broj domaćih i inozemnih suradnika i čitaoca.

Zenit
Tip	mjesečnik, umjetnički časopis
Format	40 x 29
Vlasnik	Ljubomir Micić
Osnivači	Ljubomir Micić
Izdavač	Ljubomir Micić
Urednik	Ljubomir Micić
Pridruženi urednik	Ivan Goll, Boško Tokin, Rastko Petrović, Branko B. Poljanski, Josip Seissel, Dragan Aleksić
Osnivanje	februar 1921.
Politička orijentacija	anarhizam, liberalizam, komunizam
Jezik	hrvatskosrpski
Zadnje izdanje	decembar 1926.
Sedište	Zagreb (1921. -1924.) Beograd (1924. -1926.)
Država	Kraljevina Jugoslavija
Tiraž	1000-5000

Historija i karakteristike časopisa Zenit

Ubrzo nakon rađanja dadaizma Tristana Tzare u Švicarskoj 1916. i u Zagrebu se osniva sličan pokret Zenitizam (februar 1921.) na inicijativu tri autora Ljubomira Micića, Ivana Golla i Boška Tokina, koji su živjeli u tri različita grada (Zagreb, Pariz, Beograd). Ukupno je izašlo 43 broja časopisa, od kojih su neki brojevi bili osobito zapaženi u propagiranju internacionalnih avangardih pravaca u tadašnjoj Jugoslaviji (ekspresionizam, futurizam, konstruktivizam, dadaizam), a svojim oblikovanjem i sadržajem bili su ravni sličnim srednjoevropskim umjetničkim ostvarenjima. Časopisi su bili oblikovani kao cjelovito umjetničko djelo, kao simbioza pjesništva i likovne umjetnosti, što je tada bila jako en vogue. Redakcija se praktički morala preseliti u Beograd jer je časopis nakon par cenzuriranja, ali ipak redovnog izlaženja - 1924. nakon polemike koja se razvila o njemu i njegovu uredniku, došao do toga da mu je daljnje izlaženje u Zagrebu bilo nemoguće. Nakon prelaska u Beograd, - nisu prestale muke izdavača, -časopis je izlazio, ali neredovito, na kraju je trajno zabranjen 1926 zbog komunističke propagande.

Najveći doprinos časopisa Zenit jugoslavenskoj kulturnoj sceni je otvaranje prema radikalnijim oblicima umjetničke prakse i drukčijem razumijevanju umjetnosti. Zenit je bio slavan kao propagator balkanskog barbarogenija - to je bio na neki način odgovor na slične teze tadašnjih avangardnih umjetničkih pokreta - koji su se svi pozivali na snagu spontanosti, podsvjesti, snova - nasuprot akademslkog racionalizma.

Ostavština časopisa Zenit

Pred rat i nakon Drugog svjetskog rata, - časopis Zenit pao je u potpuni zaborav. Šesdesetih godina oživljeno je sjećanje na njega, velikom retrospektivnom izložbom u Galeriji studentskog centra u Zagrebu. No devedesetih je njegovo djelovanje ponovno palo u zaborav, - dapače čak je toliko minorizirano i popljuvavano (Branimir Donat) - da se za jedinu njegovu vrijednost - uzimalo grafičko oblikovanje, koje je pripisivano vrsnim zagrebačkim štamparima a ne Ljubomiru Miciću. Nakon 2000 oživljeno je sjećanje na Zenit, koji se pojavio na retrospektivnoj izložbi Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti u Klovićevim dvorima 2007. Sličnu sudbinu časopis je doživio i u Beogradu, do 1960-ih se šutjelo, onda je ušao u fundus Muzeja moderne umetnosti, ali je nakon toga ponovno zaboravljen, kao nešto efemerno.

• Privatni izdavač iz Zagreba Ranko Horetzky, izdao je reprint svih izdanja časopisa, a Narodna biblioteka Srbije iz Beograda fototipsko izdanje.

Pogledajte i ovo

• Ljubomir Micić

Vanjske poveznice

• O časopisu Zenit, Narodna biblioteka Srbije Arhivirano 2012-03-22 na Wayback Machine-u
• Fototipsko izdanje Zenita, Narodna biblioteka Srbije Arhivirano 2009-11-27 na Wayback Machine-u
• Reprint časopisa Zenit, Svetokret, Dada tank, Dada Jok, Dada Jazz, na portalu horetzky net
• Objavljen reprint časopisa Zenit, na portalu DNEVNIKULTURNI.INFO