Liberalizam

Serija Liberalizam, dio serije članaka o politici
Razvoj Historija liberalne misli Doprinos liberalnoj teoriji Škole Američki liberalizam Klasični liberalizam Konzervativni liberalizam Nacionalni liberalizam Ekonomski liberalizam Libertarijanizam Neoliberalizam Ordoliberalizam Paleoliberalizam Socijalni liberalizam Kulturni liberalizam Ideje Slobodna Individualna prava Individualizam Laissez-faire Liberalna demokracija Liberalna neutralnost Negativna & pozitivna sloboda Slobodno tržište Kapitalizam Miješana privreda Otvoreno društvo Narodni suverenitet Prava Mislioci John Locke J.S. Mill John Rawls Regionalne varijante Po zemlji Liberalizam širom svijeta Liberalizam u Evropi Liberalizam u SAD Organizacije Liberalne partije u svijetu Liberalna Internacionala IFLRY ELDR ALDE LYMEC CALD ALN Relial

Liberalizam je zajednički naziv za političke ideologije koje se zalažu za kapitalističko državno uređenje kojem je cilj što je moguće veća sloboda pojedinca postignuta kroz demokratski proces pod zaštitom pravne države. Doktrina koja je nastala u borbi mlade građanske klase protiv ograničenja (prvenstveno ekonomsko-trgovačkih, a zatim i religiozno-moralnih) ograničenja feudalizma, Nastao je kao antiteza apsolutizmu, a izražen u ideji slobodoumlja, koja traži individualnu slobodu izražavanja, mišljenja po savjesti, protiv svake konzervativne tradicije. Prosvjetiteljstvo, racionalizam i individualizam mislilaca 17. i 18. st. (naročito Spinoze, Grotiusa, Montesqueua i feanc. enciklopedista) idejna su i filozofska osnova kasnijih liberalnih stremljenja koja su se očitovala u raznim revolucionarnim pokretima. Kao politička doktrina i praksa liberalizam je vezan i ograničen jednom fazom kapitalističkog razvoja u kojoj je neko vrijeme predstavljao progresivni duhovni borbeni pokret, a kasnije poprimio (u obliku raznih liberalnih partija i individualno intelektualiziranje) konervativne karakteristike, u dogmatsku apologetiku kapitalističkog poretka.

Jedna od alternativnih definicija liberalizam navodi kao ideologiju kojoj je cilj postizanje slobode pojedinca na račun društvene jednakosti i društvene stabilnosti.

Liberalizam se najčešće dijeli na ekonomski liberalizam - zalaganje za što manje državne intervencije u ekonomiji - te socijalni liberalizam - nezadiranje države u privatni život pojedinca.

Liberalizam se ponekad definira i kao otvorenost prema novim idejama i društvenom eksperimentiranju, nasuprot konzervativizma koji se zalaže za držanje na tradicionalnim principima.

Etimologija i korištenje naziva kroz historiju

Razvoj liberalne misli

Raskoli unutar liberalizma

Liberalizam i radikalizam

Vidi takođe: Radikalizam

Suvremeni liberalizam

Vanjske veze

Liberalizam na Wikimedijinoj ostavi

• Liberal International
• Peter Berkowitz on "Modern Liberalism" Arhivirano 2006-08-27 na Wayback Machine-u
• French Liberalism in the 18th and 19th century Arhivirano 2007-02-03 na Wayback Machine-u
• What's the Matter With Liberalism, political theorist Ronald Beiner's classic critique
• The divergence between American and English definitions of "liberal", a personal view by Jeffry Fischer
• The program of liberalism, Ludwig von Mises
• The Oxford Manifesto of 1947 Arhivirano 2011-02-11 na Wayback Machine-u
• Australian Liberalism: The Continuing Vision Arhivirano 2010-08-16 na Wayback Machine-u
• Liberalism vs. Fascism Arhivirano 2009-11-17 na Wayback Machine-u by Roderick T. Long
• The Liberal Arhivirano 2019-10-01 na Wayback Machine-u Magazine committed to reinvigorating Liberalism
• Liberal Review an online magazine relating to liberalism in the UK