Vjekoslav Rosenberg-Ružić
Vjekoslav Rosenberg-Ružić (Varaždin, 29. 4. 1870 - Zagreb, 16. 2. 1954), austrougarski i jugoslavenski skladatelj, dirigent i glazbeni pedagog.
Vjekoslav Rosenberg-Ružić | |
|---|---|
| Lični podaci | |
| Ime po rođenju | Vjekoslav Rosenberg |
| Datum rođenja | 29. 4. 1870. |
| Mjesto rođenja | Varaždin, Austro-Ugarska Monarhija |
| Datum smrti | 16. 2. 1954. (dob: 83) |
| Mjesto smrti | Zagreb, FNR Jugoslavija |
| Prebivalište | Zagreb, FNR Jugoslavija |
| Zanimanje | skladatelj |
Biografija
urediVjekoslav Rosenberg-Ružić je rođen 29. 4. 1870 godine u Varaždnu u katoličkoj[1] porodici židovskog podrijetla.[2] Vjekoslavov otac, Josip (Aloisa) Rosenberg, je bio učitelj glazbe u Varaždinu, te je od rane mladosti podučavao i sina. Vjekoslav je osnovnu školu i gimnaziju pohađao u Varaždinu. 1885 godine otišao je na studij na bečki konzervatorij. Nakon što je Nikola Faller 1891 otišao iz Splita, Vjekoslav je postao učitelj glazbe i zborovođa u "Hrvatsko pjevačko društvo Zvonimir", a zatim i organist u splitskoj katedrali Sv. Duje. 1895 vratio se u rodni grad gdje je postao gradski kapelnik i organista u župnoj crkvi sv. Nikole, učitelj pjevanja na Višoj djevojačkoj školi i ravnatelj gradske Glazbene škole. U sljedećih 15 godina koliko je ostao u Varaždinu, skladao je operu "Kralj od Silbe". Zemaljska vlada Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije ga je 1909 imenovala glavnim učiteljem glazbe Učiteljskih škola u Zagrebu, a 1910 godine je postavljen za ravnatelja Glazbenog zavoda (danas Muzička akademija). Slijedeći tradiciju njemačkoga kasnog romantizma skladao je orkestralna djela i opere. Uz operu "Kralj od Silbe" kao rezultat Vjekoslavovog skladateljskog rada ostali su i fragmenti opera "Lijepa Klementinka" i "Vilina", a skladao je i veliku kantatu "Kameni svatovi" na tekst Augusta Šenoe. Vjekoslav pripada Zajčevu krugu. Vjekoslav Rosenberg-Ružić je umro u Zagrebu 16. 2. 1954 godine.[3][4] Pokopan je na varaždinskom gradskom groblju. Posljednje počivalište Vjekoslava Rosenberga-Ružića je došlo u fokus javnosti 2013 godine nakon što se saznalo da za njegov grob nitko ne plaća naknadu već 10 godina. Postajala je opravdana bojazan da će uprava groblja preseliti Vjekoslavove posmrtne ostatke pošto u Zakonu Republike Hrvatske o grobljima piše da nakon 10 godina neplaćanja naknade i ako je prošlo 30 godina od zadnjeg ukopa u grobnicu to mjesto se može smatrati napuštenim, te da ga uprava groblja može preuzeti, voditi brigu o njemu i u krajnjoj liniji preseliti posmrtne ostatke. No, iako taj isti Zakon o grobljima štiti značajne osobe, grad Varaždin nije odgovorio na novinarske upite da li nešto misle poduzeti u vezi Vjekoslavovog groba i imaju li kakav popis "značajnih Varaždinaca".[5]
Djela
uredi- opera Kralj od Silbe
- fragmenti opere Lijepa Klementinka
- fragmenti opere Vilina
- kantata Kameni svatovi (na tekst Augusta Šenoe)
Reference
uredi- ↑ Glas matica hrvatske; Vjekoslav Rosenberg-Ružić; stranica 31; godina II, broj 3 - 4, 25. 2. 1907, Zagreb.
- ↑ N. A.. Koncert pijanistice T.Jurkić i rogista H.Pintarića. Varaždinske vijesti. Preuzeto 24. 11. 2015 „Trenutno unutar doktorata o hrvatskim skladateljima židovskog podrijetla istražuje i Varaždinca Vjekoslava Ružića-Rosenberga.”
- ↑ Rosenberg Ružić Vjekoslav. Varaždinska županija. Preuzeto 24. 11. 2015
- ↑ Rosenberg-Ružić, Vjekoslav. Enciklopedija (Leksikografski zavod Miroslav Krleža). Preuzeto 24. 11. 2015
- ↑ Tihana Drumev (1. 10. 2013). Skladatelj Rosenberg-Ružić za Parkove je nepoznati korisnik. Regionalni tjednik. Preuzeto 24. 11. 2015
http://www.armas.es/foros/viewtopic.php?f=52&t=1040737&sid=6363b0f282357db4af8d2b7600bcb74b&start=10