Tito (TV serija)
Tito je hrvatska igrano-dokumentarna TV serija koja opisuje život bivšeg jugoslavenskog vođe Josipa Broza Tita, a koja se od 19.3. 2010. počela emitirati na programu HRT1. Njen autor je poznati filmski režiser Antun Vrdoljak.
| Tito | |
|---|---|
| Format | igrano-dokumentarna serija |
| Režija | Antun Vrdoljak |
| Nastupaju | v. dolje |
| Broj epizoda | 12 |
| Emitiranje | |
| Originalni kanal | Hrvatska radiotelevizija |
| Originalno prikazivanje | 19.3. 2010. – 11.6. 2010. |
Radovi na seriji počinju 2006. godine kada je sklopljen ugovor po kojemu Antun Vrdoljak dobiva 9,930.422 kuna od HTVa za njeno snimanje [1]. Serija je dokumentarno-igrana tako da se osim dokumentarnog materijala, te novosnimljenih razgovora sa svjedocima, kontroverznim novinarom Perom Simićem i historičarima kao Ivo Banac i Dušan Bilandžić, pojavljuju i igrane scene koje rekonstruiraju neke od najvažnijih događaja iz Titove biografije. Sam Vrdoljak je seriju najavio kao projekt koji će "raskrinkati" Tita kao zločinca. Serija je izazvala brojne kontroverze u hrvatskoj javnosti, vezane uz nedoumice oko financiranja i kršenja autorskih prava [2], a nakon nekoliko epizoda i zbog pogrešnih navođenja historijskih činjenica.
Glumačka postava uredi
Glavna glumačka postava uredi
| Glumac/glumica | Lik |
|---|---|
| Boris Svrtan | Josip Broz Tito |
| Ivo Gregurević | Josif Staljin |
| Goran Višnjić | Andrija Hebrang |
| Nataša Janjić | Olga Hebrang |
| Goran Navojec | maršal Tobuhin |
| Mirjana Rogina | Jovanka Broz |
| Tarik Filipović | Titov liječnik |
| Goran Grgić | Alojzije Stepinac |
| Suzana Nikolić | Marija Broz |
| Borko Perić | ? |
| Vedran Mlikota | ? |
| Predrag Vušović | ? |
| Ljubomir Kerekeš | ? |
| Zvonimir Zoričić | ? |
| Damir Lončar | ? |
| Igor Mešin | ? |
| Žarko Potočnjak | ? |
| Hrvoje Kečkeš | ? |
| Filip Radoš | ? |
| Kristijan Ugrina | ? |
| Adam Končić | ? |
| Darko Janeš | ? |
| Srećko Knežević | ? |
Kritike uredi
Serija je kritizirana zbog mnogobrojnih neistina, pogrešnih interpretacija ili važnih zaboravljenih informacija kako bi se postigla određena slika Tita. Te neistine i pogrešne interpretacije u samo prve 4 epizode su:
- Na Titovom pogrebu SAD delegaciju nije vodila majka američkog predsjednika, nego američki podpredsjednik Walter Mondale. Također se u seriji zaboravlja njemačka delegacija koja je došla u najjačem sastavu (predsjednik, kancelar, ministar vanjskih poslova) ili generalni sekretar UNa. (prva epizoda)
- U drugoj epizodi imamo interpretaciju da Tito do 1923 - 1924 godine nije bio komunist jer je na grob svoje djece stavio križ, a ne petokraku u doba kada se članstvo u KP kažnjavalo zatvorom.
- Također u toj epizodi se govori kako je Tito ušao u KP 1924 godine jer je vidio da partija ima potencijal, a kasnije će se govoriti kako su dvije minorne partije (Ustaše i KPJ) došle na vlast zbog rata.
- U istoj drugoj epizodi imamo također izjednačavanje Ustaša i komunista izjavom da se vrh KPJ sklonio u Moskvu, a Ustaše u Lipare nakon proglašenja Obznane 1920. godine što je potpuna laž pošto su Ustaše osnovane tek 1929. godine, a n Lipare su otišle 1934. godine
- U seriji je Petko Miletić prikazan kao najvažniji komunist koji je stajao na putu Titu, pa ga se on pobrinu da bude likvidiran u staljinovim čistkama. U seriji se ne govori da je Petko Miletić bio šef frakcije KPJ koja je pored ostalog pokušala ubiti Andriju Hebranga koji je potom zatražio zajedno s drugih 17 zatvorenika smještaj u samicu da ne bi bili ubijeni od Miletića (treća i četvrta epizoda).
- U trećoj epizodi serija govori kako je maršal Tolbuhin bio streljan u Staljinovim čistkama, pa je potom Tolbuhin oživio u četvrtoj epizodi gdje komandira Crvenom armijom koja oslobađa Beograd.
- U četvrtoj epizodi serija govori da je Hitler objavio rat Kraljevini Jugoslaviji što se nikada nije dogodilo.
- Također ta epizoda potpuno zaobilazi zasjedanje AVNOJa u Jajcu o čemu samo govori da je Tito proglašen za maršala i da je on imao jedinu udobno fotelju na zasjedanju (što je laž)
Navoditi druge neistine postaje potpuno nepotrebno ako se uzme u obzir da je u snimanju serije korišteno 26 glumaca, 3 kaskadera, ali niti jedan priznati povjesničar.
Reference uredi
- ↑ „Vrdoljak optužuje Kissingera da opstruira njegovu seriju o Titu”. Arhivirano iz originala na datum 2010-01-12. Pristupljeno 2010-07-27.
- ↑ Veljko Bulajić: Zaustavite Vrdoljakovu seriju o Titu
Izvori uredi
- Novi list, Pogled: Vrdoljak angažirao kaskadere, a zaobišao povjesničare, stranice 6.-7, 24. 4. 2010.