Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Tar. Za druga značenja, v. Tar (razvrstavanje).

*

Tar-Vabriga.JPG
Tar - Torre
Tar - Torre na karti Hrvatske
Tar - Torre
Tar - Torre
Tar - Torre na karti Hrvatske
Županija Istarska županija
Općina/Grad Tar-Vabriga
Geografske koordinate
 - z. š. 45.299 N
 - z. d. 13.625 E
Stanovništvo (2001 / 2011)
 - Ukupno 886
 - Broj domaćinstava 321
Pošta 52465 Tar (Torre)
Pozivni broj +385 052
Autooznaka PU

Tar (tal. Torre [ˈtorre]), naselje u zapadnoj Istri, u sastavu Općine Tar-Vabriga, Istarska županija. Nalazi se 8 km sjeveroistočno od Poreča. Smješten je na uzvisini kašteljerskog karaktera, iznad mora (Tarska vala), kraj županijske ceste PorečNovigrad.

StanovništvoUredi

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 886 stanovnika[1] te 321 obiteljskih kućanstava.[2] Stanovnici se bave poljodjelstvom (vinova loza, masline, žitarice), stočarstvom (goveda, svinje), ribarstvom (Tarska draga), ali rade i u turizmu, s obzirom na blizinu hotela i kampova u Vabrigi. Južni dio današnjeg Tara je Frata, nekad odvojeno naselje, koje se spojilo s Tarom.

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[3]


PovijestUredi

U prapovijesti histarski kašteljer, u rimsko doba područje je bilo naseljeno. Prvi se put spominje 983. u darovnici cara Otona porečkom biskupu kao Turris, jer se radilo o obrambenoj kuli kao središtu feuda. Nalazio se na položaju koji se i danas naziva Stari Tar (tal. Torre Vecchia), a od XII. stoljeća spominje se Novi Tar (tal. Torre Nuova ili Villa), tj. današnje naselje. Stari Tar napušten je u XIV. st., vjerojatno zbog malarije i kuge, a Novi Tar nastavio je živjeti kao Tar. Do 1508. pripadao je Pazinskoj grofoviji, a otada Mletačkoj republici kao dio novigradske općine.

Nakon ratnih zbivanja i epidemija koje su ga demografski opustošile, 1576. godine se naseljavaju prvi doseljenici (nekoliko obitelji iz Biograda). Taj se proces dogodio u sklopu organizirane kolonizacije koju je mletačka vlast provodila s izbjeglicama iz područja pod njezinom vlašću koja su bila zahvaćena ratom s Osmanskim carstvom. Doseljenicima je dodijeljivana neobrađena zemlja u okolici, što je dovodilo do širenja naselja. Svojim dolaskom doseljenici (u dokumentima često navedeni kao Morlaci) su utjecali na promjenu u strukturi poljoprivrede na način da stočarstvo postaje jednako zastupljeno kao i zemljoradnja. Stanovnici Tara krajem XIV. stoljeća imaju organiziranu lokalnu vlast na čelu s magistratom Stipom Radojkovićem koji je imao i sudske ovlasti u manjim sporovima. U tužbi mještana Tara protiv kradljivaca, spominje se 1611. godine magistrat Marko Radojković. Broj stanovnika u više se navrata sljedećih desetljeća povećavao doseljavanjem novih izbjeglica. Nakon 1622. godine nastupio je novi val naseljavanja Poreštine kolonistima pretežno iz Dalmacije, Crne Gore, Bosne, Albanije te Furlanije, Trevisa i grčke Krete. Godine 1633. u južni dio Tara (Frata ili Preseka) nastanjuju se doseljenici iz Herceg Novog (Crna Gora).

 
Tarska vala

Zahvaljujući plodnoj okolici i dobroj prometnoj povezanosti preko luke u Tarskoj vali, Tar je u 18. i 19. stoljeću napredovao izvozom ulja i vina. Katedrala sv. Martina sagrađena je 1800. na mjestu srednjovjekovne crkve iz XIV. st. kao spomen na boravak pape Pija VII. u Tarskoj vali (1800.). U njoj je oltarna slika Blažene Djevice Marije od Karmela (autor Z. Ventura). Grobljanska crkva sv. Petra ima gotički luk na vratima s natpisom 1451.

IzvoriUredi

  Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s internetskih stranica Istrapedije (www.istrapedia.hr). Vidi dopusnicu Istrapedije.

Vanjske povezniceUredi